Slovenski menadžer Matjaž Gorjup prije nekoliko mjeseci na čelnoj poziciji Dalekovoda naslijedio je kompanijina dugovječnog direktora Luku Miličića. Dočekali su ga brojni problemi, a ni danas situacija nije bolja. Računi Dalekovoda su blokirani, radnici u štrajku, a dogovor kompanijinih vjerovnika još nije na vidiku.
Može li se reći da je 5 do 12 za spas kompanije?
Rekao bi da je 5 do 12 prošlo, istekle su i zadnje minute. Jednostavno, rješenje trebamo odmah. Ako se naši najveći vjerovnici hitno ne dogovore i u roku od 24 sata ne skinu blokade s naših računa, svi budući dogovori su uzaludni!
Problemi za sve
To zvuči vrlo dramatično. Možete li precizirati što će se konkretno dogovoriti ako račun Dalekovoda ne bude odblokiran u iduća 24 sata?
Proizvodnja će se zaustaviti, plaće se neće moći isplatiti, zaustavljen će biti i rad na gradilištima. Moguć je i prekid opskrbe energentima – plinom i električnom energijom, ali i zapljena voznog parka zbog neplaćanja leasing ugovora. Na kraju, to naravno vodi u otkazivanje postojećih ugovora o novim poslovima i kolaps kompanije. Mi u pregovorima želimo izbjeći takav scenarij, ali zasad dogovora nema.
Gdje je zapelo?
Već mjesec i pol dana pokušavam u razgovoru s našim najvećim vjerovnicima riješiti situaciju blokade računa i nastavka normalnog poslovanja. Većina banaka okupljena oko naše matične banke, Zagrebačke banke, podržava Dalekovod i tvrtke kćeri i spremne su nam dati vrijeme za konsolidaciju i restrukturiranje dugova, no ostale banke, nažalost, odugovlače proces i time izravno ugrožavaju opstanak Dalekovoda i tvrtki kćeri! Zapravo, svaka banka ima svoje zahtjeve i svoju specifičnu situaciju u odnosima s tvrtkom, no bude li dogovora, gore će biti za sve.
Dalekovod je prošle godine imao golemi gubitak, očito banke ne vjeruju da tvrtka može ove godine poslovati pozitivno.
Mi ove godine imamo pozitivan novčani tok, što znači da zarađujemo više nego što trošimo te uz to plaćamo i kredite – kamate i glavnicu. Problem je što nam je iz unaprijed određenog proračuna oduzeto od šezdeset do osamdeset milijuna kuna u, po meni, nekorektnim ovršnim postupcima koje su pokrenule neke banke. Taj novac sada nedostaje, no s druge strane, tvrtka ima dosta ugovorenih poslova i neospornu poslovnu perspektivu. No, želim istaknuti: mi od banaka ne tražimo novac, nego samo 120 dana da dovedemo financijsku situaciju u tvrtki u red.
Kažete da Dalekovod ima poslova. Koji su to poslovi?
Primjerice, samo Dalekovod Proizvodnja u ovom trenutku ima dovoljno narudžbi da su njezini kapaciteti potpuno rezervirani za idućih pola godine. To su 3 tvornice i više od 600 zaposlenih. Ukupno imamo otprilike 100 milijuna eura dogovorenih poslova, a blokada računa, ako se nastavi, mogla bi rezultirati gubitkom znatnog dijela tih ugovora. Primjerice, nedavno smo na tenderu dobili četiri milijuna eura vrijedan posao gradnje tunela kod Kopra u Sloveniji. Nakon što je to objavljeno, konkurentni su u javnosti počeli prosvjedovati da takav posao ne bi trebalo dodijeliti tvrtki koja ima blokiran račun u svojoj matičnoj zemlji. Slično je i s već započetim poslovima u Skandinaviji. Prekinu li se radovi zbog blokade računa, investitori će imati opravdanu ugovornu mogućnost da nam te poslove oduzmu i još traže odštetu.
Tvrtka dobiva nove poslove, ali ima blokiran račun i prijeti joj stečaj. Čini se to kao pomalo apsurdna situacija.
Da, potpuno je apsurdna. S jedne strane imamo dosta posla, imamo reference i znanje te, na kraju, u Europi nema puno tvrtki našeg profila. S druge strane, tržište na kojem poslujemo raste i jedno je od rijetkih koje će rasti. Dakle, perspektiva postoji, no zbog blokade računa ta dugoročna vrijednost i budućnost tvrtke koja godišnje ostvaruje izvoz veći od 100 milijuna eura dovodi se u pitanje. Zašto?
Prodaja imovine
Možda banke žele da prodate dio imovine, naročito one koja ne spada u core djelatnost, a Dalekovod je ima dosta?
Ta imovina ne opterećuje naš novčani tijek, no znatno opterećuje našu bilancu. To znači da zbog nje izravno ne gubimo novac, ali otežava našu poziciju zbog veće izloženosti bankama. Utoliko tu imovinu treba prodati, no tvrtka iz toga neće dobiti ništa svježeg novca, nego samo smanjiti zaduženost. Ako to banke zahtijevaju, mi ćemo to poštovati, ali to se ne može postići preko noći. Opet se vraćamo na isto. Treba nam vremena.
Spominjete budući rast tržišta?
To je neosporno. U Europi se do 2020. godine planira uložiti od petsto i tisuću milijardi eura u elektroenergetsku infrastrukturu. Samo na tržištima gdje Dalekovod posluje, dakle ima reference, poslovne kontakte i iskustvo poslovanja, planira osamdeset milijardi eura ulaganja. Znatan dio tog iznosa mogao bi pripasti nama, a nema puno tvrtki u Hrvatskoj koje se mogu pohvaliti takvom perspektivom. Zato vjerujem da će razum prevladati.
Što kažu u Ministarstvu gospodarstva?
S Ministarstvom gospodarstva dosad nismo kontaktirali, više smo komunicirali s Ministarstvom financija. Osjećamo da nas podržavaju i uskoro bismo opet trebali imati sastanak. Općenito, čini se kako dobra volja potrebna za spas Dalekovoda postoji i među vjerovnicima i bankama i što se tiče države, ali napredak se jednostavno odvija presporo.
Svijet vapi za zakonima koji bi doveli samovolju banaka u red. Moraju i banke biti društveno odgovrne, a ne da je profit njihov, a problemi naši.