Globalno tržište električne opreme nezaustavljivo raste. Prošle je godine bilo vrijedno 1180 milijardi dolara, a ove se procjenjuje na 1271 milijardu. Uz očekivani godišnji rast od 7,7%, do 2025. bi se njegova vrijednost mogla popeti na više od 1662 milijarde dolara. Gdje je tu Hrvatska? Iako su hrvatski proizvođači električne opreme već sada značajni igrači na izvoznom tržištu, analiza Fit4Globe Hrvatske gospodarske komore pokazala je da ukupni neiskorišteni izvozni potencijal ovih tvrtki 432,8 milijuna dolara te da bi se realizacijom tog potencijala izvoz sektora povećao za 38,9%.
Predsjednik HGK Luka Burilović pojašnjava da je riječ je o industriji koja čini gotovo 4% ukupnog obujma naše industrijske proizvodnje s prihodima od 8,6 milijardi kuna, od čega se 53% ostvari na međunarodnim tržištima. Trenutno u Hrvatskoj posluje 328 tvrtki u sektoru proizvodnje električne opreme i zapošljavaju više od 9400 radnika. Iako 90% čine mikro i mali poduzetnici, velike tvrtke dominiraju u prihodima industrije s udjelom od 55% – ukupnim prihodom od 4,7 milijardi kuna.
Končar predvodinik izvoza
Na čelu je Končar - Distributivni i specijalni transformatori s prihodom u 2019. od 1,04 milijardi kuna, a slijedi Končar - Energetski transformatori s 739,7 milijuna kuna. Elektrocentar Petek iz Ivanić Grada je na 3. mjestu sa 680 milijuna kuna, a iza njega Elka, veliki proizvođač kabela iz Zagreba, kojeg je nedavno preuzela slovenska Iskra.
Značajni igrači na tom tržištu i čiji pojedinačni prihod se mjeri u stotinama milijuna kuna su još E.G.O. Elektro-komponente iz Zagreba, Siemens Hrvatska, Vertiv Croatia, varaždinski Solvis koji prodaje svoje solarne panele i Googleu te istarski Estradex iz Pićana kao i još jedno Končarovo društvo – Generatori i motori koji su imali 220,5 milijuna kuna prihoda u 2019. godini.
Mladen Puškarić, predsjednik Udruženja električne i elektroničke industrije HGK, i Končarev menadžer, ističe da je električna energija neizostavni dio svih tehnoloških promjena, a sama proizvodnja električne i elektroničke opreme industrijska je djelatnost s velikom sposobnošću rasta, razvoja i zapošljavanja.
Nedostatak kadra
– Riječ je o jednoj od značajnijih djelatnosti sektora domaće prerađivačke industrije, koja uspijeva više od pola prihoda ostvariti na zahtjevnim inozemnim tržištima – kaže Puškarić.
Ističe kako su najveći izazovi s kojima se sektor suočava nedostatak stručnoga kadra, digitalna transformacija, produktivnost, neizgrađena prodajna mreža na inozemnom tržištu te sveprisutna globalizacija i ekonomija skale. Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove, ističe da je od ukupnoga prihoda ovog sektora, 4,5 milijardi kuna ostvareno od prodaje na inozemnom tržištu, što čini 6,2% ukupno ostvarenih prihoda od prodaje u inozemstvu cijele prerađivačke industrije. Više od 50% izvoza sektora u 2019. godini činili su transformatori, a koje prodajemo na čak 104 globalna tržišta, i kabeli, koje izvozimo u 93 zemlje.
Vodeća su izvozna tržišta Njemačka s 213 milijuna dolara i 19,1% udjela, Austrija sa 139 milijuna dolara i 12,5% udjela i Italija sa 110 milijuna dolara vrijednosti i gotovo 10% udjela. Značajna tržišta su nam još Slovenija, BiH; Ujedinjeni Arapski Emirati, SAD, Nizozemska, Švedska te Srbija u koju smo 2019. izvezli električne opreme u vrijednosti 33 milijuna dolara. – Neiskorišteni izvozni potencijal za 11 odabranih proizvoda na koje se analiza Fit4Globe posebno fokusirala, postoji u 193 zemlje u ukupnom iznosu od 272,5 milijuna dolara. Kada bi taj potencijal u potpunosti iskoristili, njihov izvoz bi se povećao za 42,3 posto. Najveća vjerojatnost za povećanje izvoza je na tržištima Srbije, SAD-a, Mađarske, Kine i Francuske – kazao je Barbarić.