Ukidanjem kriznog poreza od 1. srpnja opterećenje na plaće manje od 6000 kuna vratit će se na razdoblje koje je bilo do njegova uvođenja. Oni s plaćama iznad 6000 kuna do studenog će plaćati veće poreze nego što su plaćali u prvom dijelu 2009.
>>Pogledajte izračune za 28 plaća na primjeru samca u Zagrebu koji koristi samo osobni odbitak
Skuplje režije, knjige
Pozitivni učinak novih poreznih stopa tek dakle treba dočekati, a negativne posljedice kriznog poreza na standard zaposlenih neće brzo nestati. Prosječna plaća iznosi 5157 kuna te je u nominalnom i realnom iznosu (odnosu prema cijenama) niža 2 posto nego lani u istom razdoblju. No, toliko zaposleni ne dobiju na ruke jer je ta plaća dodatno umanjena i za krizni porez. DZS je izračunao da krizni porez odnosi 2,8% prosječnih primanja – što je svaki mjesec 144 kune. S tim odbitkom, iznos koji radnici dobiju na ruke vraćen je na vrijednosti s kraja 2007. i početka 2008., kad je prosječna plaća bila oko 5000 kuna. Dobrim dijelom kriza, ali i porezna presija vratile su zarade dvije i pol godine unatrag, ali su i poskupjele režije, uvelo se dopunsko osiguranje, moraju se plaćati knjige, školarine. Poreznim promjenama, koje nastupaju 1. srpnja, 1,4 milijuna zaposlenih neće biti ni približno u plusu kako to u Vladi optimistično tvrde.
>>Premijerkina formula: Izračunajte kolika će vam biti plaća
Najveće plaće još i veće
K tome, skupina zaposlenih koja zarađuje između 13 i 20 tisuća kuna neto neće imati čak ni simbolične dobitke, jer će im porezne obveze biti veće nego sada. Lista gubitnika postaje bitno šira kada su uzmu u obzir i porezne olakšice koje su se koristile na godišnjoj poreznoj prijavi. Pravo na 12 tisuća kuna porezne olakšice iskoristilo je oko 640 tisuća zaposlenih koji će ostati bez 1600 do 5400 kuna povrata poreza. Novi će porezni razredi kompenzirati gubitak olakšice samo kod plaća većih od 30 tisuća kuna.
Draga naša vlado ! izbacite vjeronauk iz škola i ukinite reprezentaciju u javnim i drž.službama, evo sunca za cijelu Hrvatsku