Nepravedna računica: Dulji rad, niža mirovina

Tko želi raditi dulje, a dobiti manju mirovinu? E, pa u takvu sustavu žive naši sugrađani koji su u mirovinu otišli prema aktualnom zakonu. Potkrijepila je to analiza Instituta za javne financije, koja je pokazala goleme nepravde sadašnjeg mirovinskog sustava. Za novi zakon, koji bi trebao stupiti na snagu 1. listopada, govori se da penalizira raniji odlazak u mirovinu. No, matematika pokazuje da tek donekle ispravlja raskorak između uplaćenih doprinosa i isplaćene mirovine za različitu duljinu staža.

>>Procijenjena vrijednost mirovinskih primanja prema starom i novom zakonu

Inflacija ranijih mirovina

– Prema vrijedećem Zakonu o mirovinskom osiguranju od siječnja 2008., prijašnje maksimalno smanjenje mirovine zbog prijevremenog umirovljenja sniženo je sa 20,4 na devet posto. Tako je nastalo paradoksalno stanje: vrlo mala razlika u visini mirovine za osobe koje su odradile cijeli radni vijek i kasnije otišle u mirovinu u odnosu na osobe koje su ranije otišle u mirovinu, pa su zbog toga platile manje mirovinskih doprinosa i dulje će koristiti mirovinu – ističe Predrag Bejaković, autor analize IJF-a pod nazivom "Isplati li se dulje ostati u svijetu rada?".

Takva je praksa, kaže, rezultirala konstantnim povećavanjem broja korisnika prijevremenih starosnih mirovina: sa 22.880 u 1997. na čak 93.574 osobe u lipnju 2010. U izračunu rađenom na osnovi prosječne plaće u Hrvatskoj pokazalo se da osobe koje su radile pet godina dulje i ostvarile punu mirovinu, čak i uz izmjene iz novog zakona, dobiju tek oko 4500 kuna više mirovine od svojih, ranije umirovljenih, vršnjaka. Istodobno, tijekom tih pet godina dodatnog rada, uplatile su gotovo 90 tisuća kuna više doprinosa.

– Ako između dvije osobe postoji velika razlika u razdoblju osiguranja i iznosu plaćenih doprinosa, jer je jedna osoba radila pet godina kraće, odnosno pet godina dulje koristi mirovinu, sustav je nepravedan prema osiguraniku koji je odradio cijeli radni vijek – obrazlaže Bejaković.

Čak i ako je mirovina prijevremenog umirovljenika nešto manja, napominje da će, zbog njezina duljeg korištenja, dobiti gotovo isti iznos ukupno isplaćenih mirovina. Prema starom zakonu, osoba koja je otišla u prijevremenu mirovinu godišnje je primala devet posto niži iznos, no ukupno je dobila čak 42 tisuće kuna više od vršnjaka u starosnoj mirovini. Novi zakon to korigira, no i dalje se ranije umirovljenje isplati – u konačnici se u prijevremenoj mirovini isplati tek 4500 kuna manje, što je, podijeljeno na 17 godina prosječnog trajanja mirovine – godišnje tek 265 kuna manje.

Demografska neodrživost

– Razlog je za mirovinske reforme u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, neodrživost inače idealnog mirovinskog sustava koji se temelji isključivo na međugeneracijskoj solidarnosti. Neodrživost leži u demografskim kretanjima u kojima se udio mlađeg i radno sposobnog stanovništva smanjuje. Zbog toga se i takozvani implicitni dug države, odnosno obveza države da skrbi za socijalno zbrinjavanje stanovnika starije dobi koja se podrazumijeva, kontinuirano i do neodrživosti povećava – komentira Damir Grbavac, predsjednik uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.