Neusklađenost među nositeljima vlasti kriva za 2/3 pada BDP-a

Da je u Hrvatskoj bilo bolje koordinacije, šteta se mogla izbjeći, a pad BDP-a u 2009. ne bi bio veći od 2 posto, a bio je 5,9. Dvije trećine pada hrvatske ekonomije diskrecijske je naravi – rekao je Božo Prka, predsjednik uprave Privredne banke Zagreb, na radnom ručku u HUP-u. Prka je identificirao četiri interesne skupine među kojima nije bilo koordinacije i finog podešavanja. To su fiskalna vlast, monetarna, realni sektor i financijski sektor.

Fina koordinacija

Premda nije nikoga imenovao, Prka je time indirektno za nepotreban pad i nedostatak koordinacije prozvao ministra financija Ivana Šukera i guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji zastupaju fiskalnu i monetarnu vlast. Svatko je išao svojim putem, banke su preko noći "izgubile apetit za rizik ne znajući što ih čeka", a u tangu od četvero plesača najlošije su prošle tvrtke i realni sektor jer su najslabiji.

– Šteta se mogla smanjiti finim podešavanjem. Oni koji se ne znaju sami koordinirati traže trećeg da to učini. Drugi su pozvali MMF – kazao je Prka koji je i tu bio dvosmislen, pa se iz njegove poruke ne može reći da se otvoreno zalaže za dolazak MMF-a, ali ni da bi bio protiv.

– Hrvatska ima solidnu platformu za razvoj, naši su fundamenti solidni, ekonomski upravljivi. Ne trebamo treću stranu da nam propiše recepte, već da nas uzme za ruku i prevede preko ceste – rekao je Prka.

– Traži se zajednički nazivnik, ekonomska i financijska situacija pod kontrolom je, fundamenti su zdravi, ali nema vizije. Nama stopa rasta od 2 posto nije dovoljna – kategoričan je bio Prka. Poznati bankar uzeo si je za pravo i da pošalje poruku političarima "da nam treba politički konsenzus o razvoju".

– Nijedna stranka neće profitirati ako im konkurenti budu izvodili svoje interesne skupine na ulicu – rekao je Prka. Prvi čovjek PBZ-a nije najavio pad kamata jer one, kaže, ne mogu biti ispod 6 do 8 posto za investicijske projekte zbog visokih kamata na domaću štednju i državnog rizika za uvozni kapital. PBZ će, obećao je, smanjiti svoju kreditnu izloženost državi i kreditirati mala i srednja poduzeća sa dvoznamenkastim stopama rasta. Hrvatskoj je potrebna stopa rasta iznad 4 posto, ali za takav rast potrebne su reforme i jeftiniji javni sektor. Hrvatski deficit nije previsok u usporedbi s fiskalnim deficitima pojedinih država EU, ali trend je zabrinjavajući, jednako kao i povećanje javnog duga. Prka je relativizirao iznos vanjskog duga jer se većinom odnosi na banke i privatni sektor. Deviznim rezervama koje su 11,5 milijardi eura i rezervama komercijalnih banaka Hrvatska može pokriti trećinu vanjskog duga. Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, procjenjuje da će treći kvartal 2010. donijeti blagi rast od 0,5 posto, no četvrti će biti u minusu od 1,5 posto, kao i cijela ova godina.

Država otežava poslove

Oživljavanje treba očekivati tek u drugom dijelu 2011. Član uprave PBZ-a Darko Drozdek rekao je da je banka spremna pomoći tvrtkama i refinancirati obveze, ali u međusobnom odnosu ne smije biti nepovjerenja i iznenađenja. Informirao je poduzetnike da će EBRD iduće godine uložiti u mala i srednja poduzeća oko 300 milijuna eura. No, EBRD za odluku o nekoj kapitalnoj investiciji treba 6 do 10 mjeseci.

Petar Lovrić, predsjednik udruge malih poduzetnika, rekao je da im država svaki dan otežava poslovanje. Nedavno su stupila na snagu dva pravilnika, o radnom vremenu i platnim listama, zbog čijih bi kazni 30 posto obrta moglo staviti ključ u bravu.