Nije rješenje u otkazima i nižim plaćama zaposlenih

Kriza američkih hipotekarnih kredita sporo je došla u Hrvatsku, s tri kvartala zakašnjenja, ali će još sporije otići. Naše tvrtke očekuju još veće pogoršanje, a oporavak bi mogao nastupiti tek potkraj 2010. ili 2011. godine.

Pokazala je to studija savjetodavne tvrtke Roland Berger o trendovima u području restrukturiranja, koja se u svijetu provodi peti, a u Hrvatskoj treći put zaredom.

Nepovoljni kreditni uvjeti
Nestašica kredita globalna je pojava, kao i smanjenje broja zaposlenih i drugih troškova. Europu veliki val otpuštanja tek očekuje, 2010., a u Hrvatskoj se kriza zasad odrazila u padu investicija i pogoršanju plaćanja kupaca. Autori studije navode da je čak 96 posto ispitanika istaknulo kako su kreditni uvjeti postali nepovoljniji.

Zbog toga se okreću rezanju troškova na svim razinama, smanjenju investicija te različitim prodajnim inicijativama. Gotovo polovica tvrtki smanjit će troškove osoblja za deset posto – bilo ukidanjem bonusa ili otpuštanjem. Dr. Vladimir Preveden, direktor Bergerova zagrebačkog ureda, sugerira menadžerima da se koncentriraju na osiguranje likvidnosti i aktivno restrukturiranje.

– Restrukturiranje ne znači otpuštanje dijela radnika i smanjenje plaće ostalima, kao što se to najčešće u Hrvatskoj provodi. Manje plaće demotiviraju zaposlene i zato ćete na zapadu rijetko naći kompaniju koja to čini, ali zato na svim razinama češljaju poslovanje tvrtke – upozorio je Preveden, koji očekuje veliki val restrukturiranja i u RH, koje će potrajati od tri do 12 mjeseci, što su drugi već prošli.

Mr. Dejana Dojčinović prenosi mišljenje hrvatskih menadžera da su Vladine antikrizne mjere nevažne i nisu od pomoći gospodarstvu. Najavu Vlade da će u 2010. zadržati istu razinu troškova kao i ove Preveden je ocijenio kao jako loš potez.

Nužno smanjenje troškova
Sve zemlje smanjuju troškove jer je to nužno za oporavak države, upozorava Preveden, koji vjeruje da će hrvatska industrija trebati bitno dulji period da se vrati na proizvodnju iz prijašnjeg razdoblja. U Njemačkoj će nadoknađivanje gubitaka trajati od tri do pet godina.

– Hrvatska industrija počiva na malim tvrtkama koje se jedva održavaju. Mnoge od njih neće preživjeti krizu – zaključio je. Kriza najsnažnije pogađa građevinsku industriju te strojarstvo.