Istodobno s donošenjem pravila za spašavanje posrnulih članica, EU kroji i nova porezna pravila za banke. Posljednje izjave pokazuju da popušta francuski otpor prema dodatnom porezu na banke pa njemački ministar financija Wolfgang Schaueble kaže da bi se porez na financijske institucije mogao uvesti na razini EU.
Moćni lobiji
Prije te njegove izjave, dane ovaj vikend njemačkim medijima, Velika Britanija, Austrija i Njemačka već su najavile intervencije u nacionalno zakonodavstvo kako bi uvele porez na dobit ili aktivu banaka. Kako su takvi porezni zahvati nezahvalni, a mogu potaknuti i seljenje sjedišta banaka, ne čudi dogovor njemačkog ministra i njegove francuske kolegice Christine Lagarde, budući da se političari mogu lakše othrvati moćnim bankarskim lobijima ako primjenu zakona prenesu na sve države članice.
Potpredsjednik Vlade RH Ivan Šuker priznao je nedavno u jednoj televizijskoj emisiji da je Vlada bila izložena pritiscima telekomunikacijskih operatera nakon što je ljetos uveden porez na SMS te ne sumnja da bi se isto dogodilo i s bankama kada bi se samostalno odlučili na drukčiju poreznu raspodjelu. Uvede li EU porez na banke, tada će ga za koju godinu dobiti i Hrvatska, iako ga, rekao je Šuker, ova vlada nije imala namjeru uvoditi ili povećavati poreznu presiju.
U Hrvatskoj narodnoj banci kažu da se dosad nitko s njima nije konzultirao, a viceguverner Davor Holjevac smatra da to ne bi bio dobar potez jer Hrvatska mora smanjivati, a ne povećavati poreze. Komercijalne banke odmah su upozorile da bi porezni udar na dobit, koja je lani smanjena za četvrtinu, zaustavio sramežljiv trend smanjenja kamatnih stopa. Hrvatska udruga banka navodi da nikakva parcijalna gospodarska mjera ne može biti rješenje za poboljšanje ukupne gospodarske slike jer je bankovni sektor neodvojiv od cjelokupnog gospodarskog sustava zemlje. Direktor HUB-a Zoran Bohaček veli da neke europske države imaju opravdanja da opterete banke jer su im pomagale u razdoblju krize pa sada traže nešto zauzvrat.
Pomogle, nisu uzele
– Kod nas su upravo banke unošenjem svježeg kapitala na vrhuncu krize pomogle normalnom funkcioniranju države, navodi HUB.
Kada su tu ideju predstavili u svojoj zemlji, Nijemci su istaknuli da bi osnovali zajednički fond iz kojega bi se sanirali potencijalni gubici financijskog sustava, a porez bi se plaćao ovisno o veličini banke i rizicima. Austrija bi pak novi porez usmjerila u nacionalni proračun.
– Hrvatska udruga banaka i njezine članice ne mogu komentirati gospodarske ili fiskalne mjere zemalja u okruženju jer svaka zemlja i njezini gospodarski subjekti posluju sukladno vlastitim zakonima, kažu u HUB-u.
i nije valjda da misle kako će to banke platiti? to će platiti opet građani sve sve do zadnje lipe a možda i više ako se banke međusobno dogovore