Kućanstva eurozone ove su godine svaki osmi euro odvajala u štednju, uključujući i štednju za mirovine. Stopa štednje kućanstava predstavlja razliku između ukupnog dohotka kućanstva i dohotka koji je iskorišten za osobnu potrošnju, primjerice koji je potrošen za hranu, piće, režijske troškove i slično. Ulaganje u domaćinstvo vodi se kao štednja. Stopa štednje u državama članicama eurozone u drugom tromjesečju 2018. godine bila je stabilnih 12,1 posto.
Porast potrošnje
Gledano po zemljama, najmanje prostora ili navike za štednju imaju Španjolci gdje kućanstvima za štednju ili ulaganje u stan ili kuću ostane pet posto dohotka te Britanci gdje je stopa štednje ove godine pala ispod pet posto. Na drugom su kraju Šveđani i Nijemci koji štede gotovo svaki peti euro te je kod njih stopa štednje 18 i 17 posto. Podaci o štednji hrvatskih kućanstava u 2018. još nisu objavljeni, a prema zadnjem poznatom podatku, ona se do 2016. godine kretala na razini europskog prosjeka.
– Može se pretpostaviti da solidan rast osobne potrošnje na valu potrošačkog optimizma, praćen dvoznamenkastim stopama rasta nenamjenskih kredita, postupno smanjuje stopu štednje hrvatskih kućanstava – ističe Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke. Osobna potrošnja u Hrvatskoj ove je godine porasla četiri posto, dok su nenamjenski potrošački krediti skočili 11 posto, što znači da su građani popustili kočnice te troše više nego što su trošili tijekom recesije. Šošić ističe da je stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj vrlo snažno oscilirala između 5 i 12 posto prema podacima koje je svojevremeno objavljivao Eurostat. Do 2008. godine, na razini od otprilike 5-6%, bila je jedna od najnižih u zemljama srednje i istočne Europe, ali vrlo brzo nakon izbijanja recesije stopa štednje u Hrvatskoj skočila je na otprilike 12%, što je više nego u većini usporedivih zemalja.
– Porast stope štednje u Hrvatskoj tijekom krize odgovarao je općem trendu u zemljama članicama EU, ali je bio među intenzivnijima te je ostvaren u razmjerno nepovoljnim uvjetima u pogledu kretanja raspoloživog dohotka – ističe Vedran Šošić.
Predanost štednji mijenjala se kako su se mijenjale ekonomske i društvene okolnosti u zemlji, u pretkriznom razdoblju stope su bile niže jer su se tada masovno uzimali krediti i ulagalo na sve strane. No tijekom recesije ljudi su se suzdržavali od potrošnje, što je utjecalo i na povećanje stope štednje. Vedran Šošić kaže da, s obzirom na dostignutu razmjerno visoku razinu štednje kućanstava, njezin pad u ovom trenutku ne bi trebao zabrinjavati. Među usporedivim zemljama srednje i istočne Europe razdoblje do početka krize obilježeno je smanjenjem ili stagnacijom stope štednje u Češkoj i Slovačkoj, pri čemu je, osim Poljske, Hrvatska imala najnižu stopu štednje.
Pali depoziti
Međutim, s nastupom krize 2009. u svim je zemljama došlo do njezina porasta. Hrvatska je, međutim, uz Slovačku jedina zemlja u kojoj je nakon snažnog rasta u 2009. stopa štednje uz blage godišnje varijacije zadržana na znatno višoj razini nego u razdoblju do 2007. Depoziti građana u bankama samo su jedan oblik štednje, a oni se kreću oko 161 milijarde kuna i lagano se smanjuju u odnosu na razdoblje kad su kamate bile više. Prema Eurostatu, u drugom je tromjesečju došlo i do usporavanja rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj.
>> Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi
Ja znam da nemogu ustedit ni kunu i još mi fali a imam placu 4700. Jbg cistacica vani ima vecu