DRAMA BROKERA

Nismo mi krivi što smo ih odabrali, HNB nas je trebala upozoriti

Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
Nismo mi krivi što smo ih odabrali, HNB nas je trebala upozoriti
02.12.2011.
u 10:00
HNB je trebao poduzeti sve da do ovoga ne dođe, imaju instrumente, mogli su uvesti i prinudnu upravu - kaže Petar Brkić
Pogledaj originalni članak

Abacus brokeri nisu pokrali svoje klijente. Nisu im imovinu uložili na rizična tržišta. No, njihov su novac stavili u pogrešnu banku u pogrešnom trenutku. Credo banka je, kao vir broda koji tone, povukla brojne tvrtke, mirovinske fondove, osiguranja... među njima i Abacus brokere. Poslovanje im je u blokadi, upitno je kad će i tko isplatiti novac klijentima, deset brokera završit će na burzi, a nad ugled tvrtke i njezina vlasnika nadvilo se pitanje koje će odsad mučiti sve poslovne subjekte koji posluju s malim bankama: zašto je izabrao baš tu banku, je li trebao procijeniti da je potencijalno opasna i tko će se više uopće usuditi poslovati izvan oligarhije velikih banaka? Na ta nam je pitanja u intimnoj ispovijesti odgovarao vlasnik Abacus brokera Petar Brkić čije je ogorčenje supervizorima teško prenijeti na papir.

Kobna odluka

– Kad mi je 2007. trebao kredit za stan, počeli su i problemi na tržištu kapitala, pa su sve velike banke našu industriju smatrale problematičnom i nisu nam odobravali kredite. Male su banke imale drukčiji pristup, među njima i Credo banka. Kako smo imali dobar odnos i s njihovim članom uprave, otad poslujemo – otvoreno priča Brkić. Njegova je privatna odluka rezultirala kobnim posljedicama za poslovanje, a dobar odnos s članom uprave nije ih abolirao. Ptičica nije ništa šapnula.

– No, zašto bi u ovoj državi trebalo biti ptičica? HNB je trebao poduzeti sve da do ovoga ne dođe, imaju instrumente, mogli su uvesti i prinudnu upravu! Zašto nas nisu upozorili? Nisu, kaže, očekivali da bi sredstva na skrbničkom računu mogla biti blokirana, jer su po Zakonu o tržištu kapitala trebala biti zaštićena i ne mogu ući u imovinu banke, niti u likvidacijsku ili stečajnu masu.

– Nije nam palo na pamet da bi regulator, kao što je HNB, mogao odlučiti da ne poštuje taj zakon. Imaju, kaže, dvije grupe problema; jedna se odnosi na 9,1 milijun kuna na skrbničkom računu, famoznoj 13-ici, koje je za njihovih 2000 klijenata odlučio isplatiti DAB, dok je drugi dio problema 2,5 milijuna kuna nekoliko stotina klijenata na inozemnom skrbničkom računu koji Credo banka ima u nizozemskoj banci KAS bank.

– Taj je novac blokiran, iako nije imovina banke, nego naših klijenata. Premda je Hanfa izdala rješenje da se novac, položen u eurima, funtama i dolarima, kao i dionice iz KAS banke, prebace na naše račune u hrvatskim bankama, likvidator ih ne želi prebaciti. Dionice su, međutim, prebacili. Ne vidim nikakvu logiku u takvom postupanju, a HNB sve to ignorira.

Apsurdnom smatra činjenicu da bi, da je taj novac nestao, kao onaj na 13-ici čiji je saldo nula, za njega vjerojatno jamčio DAB. Postavlja pitanje bi li bilo bolje da je novac pokraden. No, tu je, ali je put do njega blokiran. To je, kaže, manji dio deviznih sredstava kojima raspolažu, no dovoljno velik da pričinjava glavobolje, posebno zato što im Hanfa neće dati dozvolu za rad, dok sva stanja ne budu sređena, a novac iz KAS banke prebačen. Ne smiju raspolagati nikakvom imovinom, novcem na računima drugih banaka, primati, ni isplaćivati novac; znači ne smiju poslovati.

Sumnjiva podudarnost

– Nemamo nikakvu mogućnost zarade, jedino što nam preostaje je prebaciti dionice na račune drugih brokera, da bi ih oni negdje drugo mogli prodati. U biti, dali su nam konop da se objesimo! – sumira Brkić.

Deset će njegovih brokera najvjerojatnije dobiti otkaz, a tvrtku će zatvoriti. Ogorčen je na HNB, kaže da ne žele razgovarati, a posebno ne s njim, "jer nije njihova razina". Problem su prebacili na likvidatora.

– A da se razumijemo, ti su likvidatori postavljeni upravo od HNB-a, jedan je njihov zaposlenik, drugi iz DAB-a. Novac na deviznom računu mogao bi, kaže, u konačnici biti pokriven iz Fonda za zaštitu ulagatelja, što je apsurdno, jer nije nestao. Indikativnim smatra i činjenicu da je upravo devet milijuna kuna, koliko su imali na skrbničkom računu, HNB deblokirala s računa banke 23. studenog, da bi se naplatile tri institucije.

– Sretan sam što će s klijenti naplatiti, ali moja će tvrtka propasti. Sad mogu tužiti HNB i državu, no to neće pomoći mojim zaposlenicima, a proračun će ostati bez 50-ak tisuća kuna doprinosa. Deveta smo brokerska kuća po prometu, a zgaženi smo poput komarca!

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Čitatelj300
Čitatelj300
10:31 02.12.2011.

E upravo suprotno - vi ste krivi što ste ih odabrali. U tome i jest poanta velike banke imaju veće kamate ali su zato i sigurnije a svi su htjeli profitirati pa su uzimali kredite i polagali novac na račune u tim polu-kriminalnim bankama a sad plaču da ih je država trebala upozorit i da ih država treba spašavati. Svi ste vi burzovni meštari velike lopine, država nije spasila mnoge tvrtke gdje su ljudi pošteno radili i za minimalac a sad bi kao trebala neke tajkune. Očito je da s odlaskom HDZ ima još puno njih koji će bankrotirati a koji su dosad uživali zaštitu vladajućih.

ST
steladar
18:11 05.12.2011.

....sigurno da je šteta ljudi koji su povjerili novce Abacusu i g.Brkiću, .. a možda i nije - ovisi kako su došli do tog viška kad ga daju ovakvim\"brokerima\" na upravljanje. Sama uprava Credo Banke, Luketin , Barač opterećivali su nepostojeće pilane a novac trošili u hotele (Novigrad...) - trebalo bi bit dosta za Remetinac, a i g.Brkiću se vraća onako kako je sijao ili je već zaboravio ucjenu koju je napravio u Krku... Sve se vraća....