Najava ministra pravosuđa Orsata Miljenića o povećanju temeljnog kapitala za društva s ograničenom odgovornošću sa 20.000 kuna na 50.000 ili čak 100.000 kuna te dioničkih društava sa sadašnjih 200.000 na čak milijun kuna podijelila je mišljenja na tržištu o tome treba li takvo što poduzimati jer temeljni kapital ionako nije mjerilo odgovornosti, smatraju neki analitičari, dok dio njih misli kako će veći kapital pokazati ozbiljnost poslovanja. Ali oni i koji jesu za povećanje misle da to treba uvesti postupno ili čak ne primijeniti retroaktivno.
Izbjeći retroaktivnost
Profesor Jakša Barbić, inače autor Zakona o trgovačkim društvima devedesetih kada je i predložena sadašnja visina temeljnog kapitala, smatra da ga treba povećati te da je već i tih davnih godina bio prijedlog da temeljni kapital bude veći, primjerice za d.o.o. 50.000 kuna. No u konačnici ga je Sabor ipak izglasao na sadašnjih 20.000, odnosno 200.000 kuna. – Povećanje temeljnog kapitala je pohvalno, ali se ne bi smio primjenjivati retroaktivno. Odnosno, oni koji su već registrirani na sadašnjim visinama temeljnog kapitala, to bi trebali i zadržati. Ali i ne dopustiti pritom da netko smanji temeljni kapital ako mu je sada, primjerice, 50 tisuća umjesto zakonskog minimuma od 20 tisuća za d.o.o. – kaže Barbić.
No jasno je da temeljni kapital može samo uputiti na ozbiljnost, ali ne i povećanu odgovornost. Za takvo što svaka bi kompanija više računa morala voditi o adekvatnosti što kod nas, s obzirom na velik broj stečajeva, nije slučaj. Analitičar Damir Novotny kaže kako, primjerice, Njemačka razmišlja o smanjenju temeljnog kapitala jer, kako kaže, temeljni kapital zastarjeli je koncept koji nema utjecaj na ekonomsku politiku.
Tvrtke od 10 kuna ostaju
Temeljni kapital se naime već sljedeći dan može potrošiti pa se zato više brige mora voditi o odgovornom poslovanju i stvaranju novih ideja. A one se mogu stvoriti za računalom bez osnivanja tvrtke. I ekonomist Ljubo Jurčić smatra da bi povećanje temeljnog kapitala bilo gubljenje vremena i da je puno važnije od toga postaviti sektorsku politiku radi unapređenja poslovanja. Petar Lovrić iz Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u pozdravlja prijedlog jer misli da će se tako shvatiti što je to društvo kapitala, ali i kaže kako je potrebno dati vremensku prilagodbu za to povećanje. Za one koji nemaju novca i dalje ostaje opcija otvaranja jednostavnih društava za 10 kuna, što je praksa i u zemljama EU.
Njemačka kani smanjiti temeljni kapital, a mi ga povećavamo?!
Merkel o jednom od susreta s Putinom: 'Ti nećeš vječno biti kancelarka, ove će zemlje ući u NATO. Ja to želim spriječiti'
Bivša njemačka kancelarka objavljuje memoare u kojima iznosi zanimljive detalje sa svojih susreta s ruskim predsjednikom u godinama prije krvave invazije
Otkriveno što Blanka Vlašić radi nakon priznanja supruga da su u otvorenom braku! Ovo nitko nije očekivao
Nakon što se suprug Blanke Vlašić pohvalio da su u otvorenom braku, napokon je otkriveno što ona radi, odnosno čime se bavi u posljednje vrijeme
Hrvatsku čeka pakao: Nikada nismo imali teže iskušenje od ovoga, a jedan podatak posebno zabrinjava
Francuska nakon četvrtfinala Lige nacija postaje najveći suparnik Hrvatske od njezine samostalnosti. U ožujku će njihovi međusobni susreti doći do brojke 12, dok je Hrvatska protiv Engleske i Španjolske igrala po 11 puta
Mit ili istina? ‘Cjepiva su neučinkovita jer neki ljudi obole čak i nakon cijepljenja’
Sezona gripe počinje od listopada i traje sve do ožujka, a kako simptomi ove bolesti nisu nimalo ugodni, bolje ju je izbjeći. Jeste li vi od onih koji vjeruju u učinkovitost cjepiva ili radije pribjegavate drukčijoj prevenciji?
Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima