Njemačka se otvara za radnike izvan EU, svaki deseti sezonac otići će s Jadrana

Ove je godine u turizmu radilo oko 21.000 stranaca, a 2020. će ih trebati između 30.000 i 35.000. Dosad je većina sezonaca, prema procjenama 12.000 do 15.000 ljudi, dolazila iz ex-Yu republika. Dogodine će u taj bazen jače zagrabiti i njemački poslodavci, budući da se ta zemlja otvara za radnike iz van Europske unije.

Radnika će se naći

Posrednici u zapošljavanju procjenjuju da će zbog toga barem svaki deseti svaki sezonac iz BiH, Srbije, Makedonije, koji je proteklih godina dolazio u Hrvatsku, sad potražiti posao u Njemačkoj.

Primjerice, onamo se sprema i novosadski kuhar, ljetos sezonac u Istri, zajedno s dvadesetak mladih kuhara koje trenutno obučava u Novom Sadu. Kad se pridoda da našim građanima dogodine više neće trebati radne dozvole za Austriju, jasno je da se nad turizmom nadvijaju novi problemi s radnom snagom. Za poslodavce u turizmu sve bi mogla zakomplicirati i činjenica da novi Zakon o strancima, koji će liberalizirati uvoz radnika, neće stupiti na snagu prije 1. ožujka. Istina, Vlada je spremna na stari način, kvotama za strane radnike premostiti razdoblje do tog datuma. No, nisu se svi u turizmu već počeli pripremati za iduću sezonu, a krene li potraga za radnicima masovno tek kad novi zakon stupi na snagu, pitanje je koliko će sve mjerodavne službe biti u stanju taj pritisak brzo i efikasno pratiti.

– To je jedino što u ovom trenutku vidimo kao potencijalno najveći problem. Radnika će se naći. Istina, definitivno više ne toliko u BiH, Srbiji i sl. Doći će ih još više iz Ukrajine, Dubaija, Indije, Nepala, Tajlanda, Kine, Filipina... Migracije su velike i više nije rijetkost da nam, recimo, dođu Nepalci, koji su radili u Dubaiju četiri-pet godina. Ili da se zbog posla u Hrvatskoj odatle vrate i državljani BiH. Ove smo godine posredovali u pronalaženju posla i jednom mladiću iz Turske koji se zaposlio kao konobar na Jadranu.

Trenutačno taj posao tražimo i za jednu novinarku iz Makedonije. Dolazi dosta ljudi s fakultetskim diplomama koji traže posao u turizmu. Oko 70 posto ih dolazi kako bi radilo i slalo novac kući, ali neki traže i zemlju u kojoj bi ostali stalno. Pogotovo ovi iz udaljenijih zemalja, koji su nekoliko godina odradili u Dubaiju, a Hrvatska im se sviđa. Kažu da je lijepa, uređena i nadasve sigurna zemlja u koju bi povukli i obitelj. Možda nismo toga dovoljno svjesni, ali Hrvatsku stranci doživljavaju kao turističku velesilu, ugodne i sigurne svakodnevice – kazuje Nataša Kačar, vlasnica portala Posao u turizmu, koja je u suradnji s nekoliko partnerskih agencija ljetos posredovala pri zapošljavanju četristotinjak stranaca u turizmu.

Prekršeni dogovori

Primjetno je, dodaje, i kako je među stranim radnicima sve više onih kojima je na prvom mjestu skupiti iskustvo i bez problema svakih nekoliko godina mijenjaju zemlju rada. Kad im na red dođe Hrvatska, to su onda nerijetko kuhari, konobari, slastičari, sobarice... s iskustvom. Inače, upravo je sobarice, koje zarađuju od 5000 do najviše 6000 kuna ljetos bilo teško naći, pa su recimo u Istri u jednom trenutku za taj posao nudili i 900 eura. Posrednici otkrivaju i da su ''uvezeni'' kuhari s iskustvom, koji i sami mogu držati smjenu, dobivali po 1500 do 1600 eura, chefovima se plaća penjala i do 2500 eura, a u resortima čak i više. Iako, bilo je i poslodavaca koji su pokušavali naći kuhara za 5000 do 6000 kuna jer toliko zarađuje njihov hotelski stalno zaposleni kuhar. Naravno, ne s mnogo uspjeha. Konobari su pak u kafićima mogli računati s plaćom od 6000 do 8000 kuna, a u restoranima i do 10.000 kuna. Dubrovački pizza-majstor s plaćom od 2800 eura bio je među plaćenijim sezoncima.

– Zabluda je da su strani radnici jeftini. Mnoge ih zemlje traže i nema šanse da dobijete konobara sa znanjem triju stranih jezika, kao što je ljetos htjela jedna velika kuća, za 5000 do 6000 kuna. A, mora se reći, nisu svi bili ni zadovoljni u Hrvatskoj. U velikim hotelskim kompanija stanje je uređenije, ali u ugostiteljstvu bilo je neisplata dogovorenih plaća, katastrofalnog smještaja i sl. Povrh svega, za one koji bi došli, zasad malo tko i pita – apelira naša sugovornica na poslodavce da se aktiviraju na vrijeme.