Nova direktiva EU jača konkurenciju i pojeftinjuje bankarske naknade

Direktiva Europske unije o decentralizaciji platnog prometa PSD2 (Payment Service Direktive 2), koja u bankarski sektor donosi značajne promjene otvarajući vrata nebankarskim kompanijama, stupila je na snagu 13. siječnja, no banke još imaju nešto vremena za prilagodbu jer će u punoj primjeni direktiva biti vjerojatno tek u rujnu sljedeće godine.

Klijentima liberalizacija plaćanja donosi samo dobro – veću konkurenciju i niže cijene.


HNB-ova usporedba cijena 


– To je direktiva koja povećava konkurenciju. Jedna od očekivanih posljedica je i pad naknada za financijske usluge, što je dobro. Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg potrošačima želimo omogućiti uvid u usporedbu cijena naknada za osnovne platne usluge – pojašnjava konkretne efekte guverner HNB-a Boris Vujčić, dodajući da će usporedba naknada biti dio aplikacije mHNB, koja zasad osigurava informacije o usporedivim kamatnim stopama na kredite.

No, kako bankovni proizvodi, odnosno vrlo često paketi proizvoda, nisu terminološki standardizirani, europska regulativa je propisala standardizirano nazivlje osam platnih usluga za cijelo područje EU. HNB će, pored toga, odrediti još nekoliko usluga karakterističnih za Hrvatsku. 


Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

– Kako bi se standardizirane usluge mogle cjenovno uspoređivati, pokušat ćemo dizajnirati svojevrsni konfigurator s pet do šest osnovnih naknada za platne usluge, poput otvaranja i vođenja računa, izdavanja debitne i kreditne kartice, online bankarstva i slično, kako bi potrošači mogli na jednom mjestu provjeriti koja banka nudi najpovoljnije usluge – kaže guverner Vujčić.

Ističe da direktiva PSD2 omogućava potencijalnoj nebankovnoj konkurenciji pristup podacima i uslugama koje su do sada bile na raspolaganju isključivo bankama. One će tome prilagoditi svoje strategije i poslovne modele ako žele zadržati pozicije u biznisu. Moraju omogućiti pristup financijskim podacima i drugim providerima financijskih usluga. Primjerice, usluge informiranja o računu za plaćanje klijenata pojedine kreditne institucije iz EU već danas koriste prilikom odobravanja kredita hrvatskim potrošačima, a ovom se direktivom precizno te usluge i njihovi pružatelji formaliziraju i detaljno uređuju – kaže guverner Vujčić. 
Ne spominje ih izrijekom, no jasno je da uredba formalizira i poslovanje Ferratum banke na našem tržištu. Promjene koje se odvijaju u bankarskom sektoru mogle bi se slobodno nazvati strukturnim reformama.

– Strukturne reforme u financijskom sektoru već se događaju pa je tako na području cijele EU zaživjela i SEPA koja također ima intenciju smanjenja naknada – spominje Vujčić i izravno terećenje računa između korisnika usluga i klijenata koje u eurozoni već funkcionira i bez banke kao posrednika, a kod nas je trenutačno moguće plaćati izravno isporučitelju usluge preko jedne banke, bez obzira na to u kojoj banci klijent ima račun.

Cilj: izbjeći kartičare

Osim što posljedično smanjuje bankarske naknade, PSD2 i trgovcima zabranjuje naplatu troškova elektroničkih plaćanja na internetske B2C transakcije (Business to Consumer), kao i na plaćanja debitnim i kreditnim karticama.

I u ostalim plaćanjima naknade su ograničene i to mahom na stvarni trošak. Novi igrači koji se najčešće spominju su Google, Facebook, Apple, PayPal, Alibaba, MoneyGram, WorldRemit, AgentCash... no i cijeli niz FinTecha i startupa...

Nedavno je Lan Filipič iz slovenskog Deloittea procijenio da bi banke u EU u sljedeće dvije godine mogle izgubiti 43 posto tržišta platnog prometa. 
Ono što se javno ne komunicira jest i politička pozadina takve regulative: Europa želi platni sustav koji zaobilazi kartičare jer će upravo sljedeći korak, izravna plaćanja, pojesti jedan veliki dio biznisa kartičarima, a najveće su kartičarske kuće – američke.

Usto, cilj je direktive smanjiti cijene transfera novca nad kojim banke imaju dominaciju jer europsko gospodarstvo uz njih ne može biti dovoljno konkurentno; sad će naknade biti bliže stvarnom trošku.