Sudeći prema prvom intervjuu novog mandatara Tihomira Oreškovića, Hrvatska je sve dalje od ostvarenja plana prethodne vlade da Hrvatska postane malom Norveškom. Orešković, naime, ne skriva, a takvo stajalište u predizbornoj kampanji isticali su i HDZ i Most, da neće dopustiti istraživanje nafte u Jadranu. "Ne daj Bože da se dogodi kakva havarija. Jadransko more je relativno zatvoreno", kaže Orešković, koji je eventualno sklon razgovarati o istraživanju plina u moru.
Upućen u projekt
Budući da je ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na moru i kopnu najveći projekt u mandatu, ne iznenađuje da se proteklih dana susreo s Oreškovićem. Neslužbeno, Vrdoljak Oreškovića nije trebao puno upoznavati sa svojim projektom čija je realizacija zaustavljena neposredno prije izbora, kada je potpisivanje ugovora s koncesionarima za more i kopno odgođeno za postizborno vrijeme. Orešković je dobro upućen u projekt, no, za razliku od mora za koje odabrani koncesionari za tri polja, talijanski Eni i Medoilgas te Ina, neće po svemu sudeći sklopiti ugovore s državom, sklon je nastavku projekta istraživanja kopna. Revitalizacija Slavonije ukupno gledajući jedan je od prioriteta koje kanadski Hrvat Orešković ističe u prvim medijskim nastupima. Slučajno ili ne, najveći investitor za istraživanje ugljikovodika u Slavoniji upravo je kanadska naftna kompanija Vermilion Energy, koja je dobila koncesije za četiri polja. Kanađani su, ukupno gledajući, dosad iskazali veliko zanimanje za naftu i plin u Hrvatskoj, a bili su među prvima koji su kontaktirali s hrvatskim vlastima nakon najava da će se ići s davanjem koncesija za istraživanje ugljikovodika. Ugovore bi se još trebalo potpisati i s Inom te nigerijskom tvrtkom Oando za po jedno polje.
Obeshrabrujuće poruka
Službeno u ovom trenutku o budućnosti projekta istraživanja nafte i plina nitko ne želi razgovarati. U ovoj fazi nema pravne osnove ni za eventualne penale, kazala je nedavno ravnateljica Agenciji za ugljikovodike Barbara Dorić. O odgodi sklapanja ugovora, objasnila je, investitori su obaviješteni te su pristali pričekati. Pitanje je kako će reagirati na najnoviji preokret, premda Hrvatskoj u ovom trenutku itekako na ruku idu trendovi na tržištu i niske cijene nafte zbog kojih su ovakvi projekti investitorima trenutačno ispod razine isplativosti. To posebice vrijedi u slučaju Ine, koju je neslužbeno cijelo vrijeme nadmetanja pratio glas da je nezainteresirana za istraživanje u moru, ali se natječe računajući na odbijenicu koja bi mađarskom suvlasniku MOL-u bila dobar alibi u slučaju spora koji vodi protiv države.
Investitorima se ne šalje ohrabrujuća poruku promjenom politike prema istraživanju mora, to više što je natječaj za koncesije za 29 polja u Jadranu proveden u 2014., a ugovori su s odabranim koncesionarima za 10 polja trebali biti sklopljeni najkasnije do početka travnja 2015. Stoga s odlukama ne bi trebalo odugovlačiti. Paralelno s potpisivanjem ugovora s koncesionarima predviđeno je bilo i sve pripremljeno za otvaranje novih natječaja za istraživanje ugljikovodika. Na moru je država namjeravala ponuditi 13 polja, dok je na kopnu pripremljena dokumentacija za novih šest polja na ukupnoj površini od 12.431 četvornog kilometra.
>> 'Bušenje Jadrana velika je greška. Druge države s takvom obalom to ne bi dopustile'
>> Milanovića u SAD-u dočekali i aktivisti: Nemojte dozvoliti bušenje našeg Jadrana!
A jel