Između 2007. i 2011. godine iz programa IPA Hrvatskoj je dodijeljeno 749,8 milijuna kuna, a program se sastoji od pet komponenti. Od 315 milijuna kuna iz razdoblja između 2007. i 2009. godine ugovoreno je 43 posto sredstava, a dodaju li im se projekti koji su u postupku ugovaranja bit će ugovoreno 219,1 milijun eura, odnosno oko 70 posto raspoloživih sredstava, doznaje se u Ministarstvu financija.
I dok je u programu IPA iskorištenost sredstava relativno dobra, iz IPARD-a, za koji je između 2007. i 2011. godine osigurano 129,4 milijuna eura, iskorišteno je tek 9,97 posto sredstava u 44 projekta. Razlog je niske stope ugovaranja kratko vrijeme provedbe jer je Europska komisija regulativu IPA-e donijela sredinom 2007. godine i tek se tada moglo početi s pripremama za dobivanje dozvole za rad koja je dobivena krajem 2009. godine.
Razlog za odbijanje velikog broja projekata najčešće je nedostatak potrebnih dozvola za provođenje investicija i pogreške u primjeni europskih procedura javne nabave. No, kako se doznaje, problem je i EK-ovo inzistiranje da novac koriste mala gospodarstva koji nemaju novca i planove širenja. Sad se stoga želi zatražiti da se ta sredstva preusmjere na velike.
U programu IPA, u komponenti prometa, ugovoren je tako infrastrukturni projekt – sustav signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru – vrijedan 11,6 milijuna eura, a on je nedavno i predstavljen u Vladi. U pripremi je raspisivanje natječaja za projekt Okučani – Novska vrijedan 40,1 milijun eura od čega je 34,09 milijuna dio koji se odnosi na IPA-in novac. U komponenti zaštite okoliša očekuje se da će za razdoblje do 2011. biti iskorišteno 58,9 posto sredstava.
Dobro kažeš, Nesalomljiva. Gospodarska komora je stručna samo u izvlačenju novaca iz tuđih džepova. Kad treba pomoći, od njih ni traga ni glasa. Isto vrijedi za ostale državne službe i birokraciju kojih nema malo.