Novi Vladin cilj: Privući privatni strani kapital

Izravne strane i još važnije privatne investicije fokus su nove politike pokretanja hrvatskog gospodarstva u koju vjeruje potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Zaokret se radi u odnosu na politiku Radimira Čačića, koji je inzistirao na javnim ulaganjima, a čini se da će Grčić pokušati angažirati što više ljudi da mu pomognu da zaista i dovede neke od većih investitora u Hrvatsku. Zato se i organizira konferencija o izravnim stranim ulaganjima (FDI), koja će u petak okupiti guvernera Borisa Vujčića, vladin gospodarski tim i profesore iz Irske. Oni će predavati o tome kako je i zašto Irska uspjela u pothvatu na koji se Hrvatska tek sada ozbiljno odlučila.

Stabilni prihodi

Irci su napravili malo gospodarsko čudo uz pomoć stranog kapitala, ali i uz pomoć izdašnih transfera iz Europske unije i njezinih strukturnih fondova te povoljnijeg trenutka – informatičkog buma u svjetskim razmjerima.

Ipak, irski stručnjaci tvrde da 88 posto izvoza koji nije vezan uz prehrambenu industriju čine proizvodi tvrtki koje su osnovane stranim kapitalom. Uz kapital s FDI-om su dobili i znanje, odnosno poboljšale su se menadžerske sposobnosti, unaprijedio se način poslovanja, a i država ima i te kakvu korist jer joj velike investicije donose stabilne prihode u proračun.

Frank McCabe, stručnjak koji će govoriti na konferenciji, dao je jednostavne preporuke hrvatskoj Vladi, a koje se svode na zaključak da se politika i javni sektor moraju pretvoriti u potporu i servis privatnom gospodarstvu te da u državi moraju raditi sposobni, a ne podobni.

Od investicija neće biti ništa, tvrdi u svojoj prezentaciji McCabe, ako se o njima općenito razgovara: treba se usmjeriti na određene tvrtke koje se želi privući. Potom treba prilagoditi infrastrukturu, zakone, odnosno cijeli sustav ulagačima koji su došli na tržište i tako osigurati stabilne prihode za proračun i radna mjesta za svoje građane.

Irac zaključuje da se FDI može iskoristiti kao akcelerator rasta ekonomije, ali samo ako postoji dovoljna spremnost za fleksibilizaciju sustava. Izazov je za Hrvatsku kako kreirati fleksibilan sustav, jer on uključuje, kopiramo li irski model, znatno manje porezne prihode, jači angažman stručnjaka u državne službe te fleksibilniji Zakon o radu. Napomenimo i da je Irska stvarala sustav desetljećima. Kasnih sedamdesetih donijela je odluku da želi razvijati sektor visoke tehnologije u svojoj državi i na tome počela raditi prvenstveno rušenjem poreznih stopa i prilagođavanjem zakona ulagačima. Svaka promjena u porezima za reakciju je imala veliku investiciju. Jasno je da Irci ne bi mogli uspjeti bez strategije i motiva da se izvuku iz gospodarske krize, ali i dugoročnog kompromisa politike oko strateškog cilja.

Regionalni stožer

Hrvatska ima priliku postati regionalni stožer za mnoge velike tvrtke koje nemaju sličnu infrastrukturu u Europskoj uniji, upozorili su puno puta politiku vodeći domaći ekonomisti, ali samo ako se kapital uvjeri da je sigurna od naglih intervencija u porezni sustav i izmjene pravila igre kroz zakone.

Grčićeva usmjerenost na privatne investicije mogla bi donijeti prijeko potrebne promjene, koje se naziru i u najavljenim zakonskim rješenjima.

Podsjećamo, donosi se Zakon o strateškim investicijama koji će definirati popis važnih investicija koje će rješavati državni vrh te Zakon o poticanju investicija koji bi trebao još više olakšati posao ulagačima u domaće gospodarstvo.

>>Više od 240 tisuća građana u blokadi duguje 17 milijardi kuna

>>Vlada napušta Čačićev plan: Okreće se privatnim investicijama