Novi zakon udar je na neovisnost Hanfe

Rasprava o ograničenju ovlasti Hanfe (Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga) još je u punom jeku i nekako u njezinoj sjeni prolazi još skandaloznija novost istog paketa izmjena Zakona o Hanfi. Novi organizacijski ustroj na čelnu poziciju glavnog tajnika, umjesto dosadašnjeg predsjednika uprave, postavlja Petra Pierrea Mateka, čelnika ZB investa, dok će članovi novog tijela, Upravnog vijeća, postati Branka Bjedov Kostelac, Mario Radaković, Silvana Božić i Gordana Letica – redom visokopozicionirani eksponenti bankarske, fondovske i osiguravateljske branše. Apsurd nadzora financijaša nad vlastitom industrijom jednak je zamjeni ovčara vukovima koji bi trebali čuvati stado.

Ruka koja hrani

Tko će gristi ruku koja ga hrani? Hoće li to učiniti Pierre Matek iz najvećeg investicijskog društva Zagrebačke banke, Mario Radaković koji se nije proslavio ni kao upravljač mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranja, Silvana Božić, dugogodišnja predsjednica uprave CAIB investa, investicijskog fonda Splitske banke, ili Gordana Letica, članica nadzornog odbora Kreditne banke Zagreb, vlasništva Koncerna Agram? Jedino Branka Bjedov Kostelac dolazi iz Hanfina odjela za leasing. To su ljudi koji bi trebali biti objektivni prema svojim dojučerašnjim poslodavcima, šefovima, vlasnicima... Možda će i biti. No, i kad bi imali Gandhijeve vrline, sustav koji ih stavlja u situaciju stvarnog, čak ne potencijalnog sukoba interesa, mora biti pogrešan. Ako je samo jedan od njih lojalan onoj hraniteljskoj ruci, ruši se kredibilitet cijele institucije. Žalosna je stvarnost da ne postoji ni jedna institucija za čiju bi nepristranost, objektivnost i neovisnost itko želio staviti ruku u vatru. Ni dosadašnja Hanfa nije bez grijeha, no nova je u startu nadzornički Titanic.

– To je pogrešan smjer, slično je napravio Viktor Orban s Narodnom bankom Mađarske. Vladine agencije moraju imati autonomiju i od Vlade i od sukoba interesa s financijskim sektorom – komentira ekonomski analitičar Damir Novotny. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta podsjeća da je stari sustav u Hanfi bio postavljen u stilu većine europskih regulatornih institucija, na osnovi čega je zatvoreno i poglavlje pregovora o tržištu kapitala. I on ističe da regulatore treba maknuti iz okrilja politike i ostalih utjecaja jer su mogućnosti manipulacije goleme.

– Treba vidjeti kakva će biti reakcija Paula Vandorena. Dosad nekih bitnih problema s Hanfom nije bilo, a to da upravljači nadziru sami sebe, svakako je korak unatrag – smatra Lovrinčević. Nada se da je ugrađen neki zaštitni mehanizam jer prijedlog izmjene Zakona o Hanfi nije imao priliku pročitati. U suprotnom bi, upozorava, to izgledalo kao da u Savjetu HNB-a sjede aktivni bankari.

Namjesnici iz industrije

Stav je analitičara Ante Babića, pak, da Hanfu zaista treba mijenjati. Nametnula je, kaže, velike troškove financijskoj industriji, preregulirala ju je, a nije joj dopustila da se razvije. No, kad su u pitanju nadzornici, slaže se da bi to morale biti osobe koje više nisu aktivne u financijskom sektoru iako je logično da su u njemu ponikle i dobro ga poznaju. – U svim zakonima o nadzoru, posebno američkom, na kojem je temeljen i hrvatski nadzor, strogo je zabranjen sukob interesa – tvrdi Ante Babić. Poentirajući priču, Ante Samodol, donedavna alfa i omega nadzora, poručuje da se namjerava prijaviti za glavnog tajnika Hanfe, samo da dobije obrazloženje za kakav je profil ta pozicija rađena.

– Ozbiljno razmišljam o tome da se prijavim, da vidim jesam li kvalificiran ili potkvalificiran. Nama je glavna zamjerka bila da ne komuniciramo s industrijom. Najbolje je da sad dođu namjesnici iz industrije u Hanfu – sarkastično poručuje Samodol, donedavno prvi čovjek ove regulatorne agencije.