‘Obična’ hrana skuplja od ekološke

Hrvatsko tržište ekoproizvoda u nas je danas vrijedno 99 milijuna eura godišnje, više od 2% ukupne hrvatske maloprodaje, čime držimo 9. mjesto na razini EU, čulo se na jučerašnjem HR Eko forumu u organizaciju Biovege i HGK.

U pet godina zabilježen je vrtoglavi rast poljoprivrednika koji se bave ekološkom proizvodnjom.

Od 2010. do 2015. površine kojima raspolažu su učetverostručene, sa 16 na 76 tisuća hektara, u 2016. i na 91 tisuću, ali kvantitetu ne prati i kvaliteta i potrebne kontrole.

Proizvođači koriste obilate poticaje za podizanje ekoloških hektara, koji se ne kontroliraju, a ozbiljnih proizvođača nema ni bez certifikata, koji su znak redovitih kontrola kvalitete, kazala je Jadranka Boban Pejić, čija je tvrtka Biovega danas lider na hrvatskom tržištu ekoloških proizvoda.

Misli se kako uglavnom bogatiji sloj građana kupuje ekološke proizvode. No istraživanja su pokazala kako joj je najnaklonjeniji sloj građana s prosječnim primanjima ili tek nešto više od prosjeka uvjerenih da je ona prioritet.

I tko misli da je preskupa, vara se.

Konvencionalna hrana 12-14 puta skuplja je od one koju možemo iščitati u finalnoj cijeni na računu, jer u nju nisu uračunati troškovi onečišćenja voda, kontaminacije plodnog tla, utjecaj na bioraznolikost zbog uzgoja monokultura, onečišćenje uzrokovanom transportom, skladištenjem, produljenjem roka trajanja...

Božica Marković, direktorica sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva HGK, kaže kako je Eko forum dobar primjer povezivanja ekoproizvođača koje HGK već 15 godina vodi i na glavni svjetski sajam Biofach, a osigurava i redovite edukacije za proizvođače i druge poduzetnike u poslovanju s ekohranom.

>> Domaća hrana pod jakim kontrolama, ali za uvoznu vrijede labavija pravila