Obrana tečaja ili inflacija? I jedno i drugo slomit će nam vrat

– Hrvatska će morati slomiti vrat na jednu ili na drugu stranu. Nitko nije rekao da je izbor lagan – rekao je dr. Dragoljub Stojanov, profesor s riječkog Ekonomskog fakulteta, na ekonomskom forumu Hrvatske gospodarske komore o monetarnoj politici.

Niže cijene

Na skupu su uz domaće i strane stručnjake sudjelovali guverner mađarske središnje banke Andras Simor i ministrica financija Martina Dalić. Nije bilo predstavnika HNB-a pa je ministrica Dalić bila najgorljivija zastupnica postojeće monetarne politike. Hrvatska, rekla je, nije ni Kina ni SAD da bi mogla ići s većom ponudom novca u optjecaju. K tome, među hrvatskim likvidnim sredstvima samo je 20 posto kuna, a ostalo su devize.

Slamanje vrata Stojanovljev je odgovor na pitanje kakav Hrvatska ima izbor kad je u pitanju nastavak ekonomske i monetarne politike. Jedna je mogućnost, kaže, da provede internu devalvaciju i deflaciju, što će dodatno usporiti ekonomsku aktivnost, a druga je da ide u devalvaciju svoje valute, što bi odgovaralo izvoznicima. Financijskom bi sektoru deflacija bila draža, ali Stojanov kaže da bi za izvoznike i stanovništvo slabljenje valute bio manje loš izbor.

– Bolje je za svakog da ima plaću i posao i uz manju kupovnu moć nego da ne radi i ne zarađuje – kaže Stojanov, koji je uvjeren da Hrvatsku čeka položaj kolonije i periferije ako nešto ne učini. Zabrinutost se isticala i u izlaganju Velimira Šonje, ekonomista koji ulazi u red zagovornika postojeće monetarne politike. Šonje ni jučer nije rekao da treba slabiti kunu, ali priznao je da je danas situacija teža nego što je bila prije godinu i pol ili dvije godine, ali još ne misli da se vrat mora slomiti na jednu ili drugu stranu. Treći put je, kaže, rast produktivnosti kroz strukturne reforme i fiskalnu konsolidaciju. Šonje kaže da odgađanja više nema jer će u protivnom nastupiti prisilno opuštanje tečaja. I za njega je alarmantno što je javni dug probio 60 posto BDP-a, a što je inozemna zaduženost 100 posto.

Euro kao rješenje

– Hrvatska ne smije odstupiti od toga da što prije uđe u ERM II mehanizma i preuzme euro, jer će to zemlju prisiliti da provede reforme, ustroji održiv mirovinski sustav i poveća konkurentnost, kazao je Šonje.

Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović odmah bi ukinuo deviznu klauzulu na kredite i depozite te je uvjeren da zbog toga ne bi pobjegle ni banke ni kapital. Vlada bi trebala izaći s tzv. projektnim obveznicama, npr. obveznicama HE Ombla, s time da ih otkupljuje i središnja banka. Ubuduće treba ići s politikom ciljane inflacije, a ne tečaja, rekao je Lovrinović. Poljski ekonomist Dariusz Rosati kazao je da je ulazak u EU toj državi donio 1,5 do 2% rasta BDP-a te savjetovao Hrvatskoj da iskoristi priliku. Slovenija se, po riječima Jože Mencingera, ove godine oporavlja od ‘kockarske’ faze iz 2005. i 2008., kad su se uzimali jeftini krediti i kupovale dionice, pa sad država mora prodavati tvrtke. Mađarska je, kaže guverner Andras Simor, odustala od fiksnog tečaja te on fluktuira u rasponu od 10 posto.