Obrtništvo danas proživljava najtežu krizu u svojoj povijesti, a prijedlog novog Zakona o obrtu, koji Ministarstvo poduzetništva i obrta upućuje u drugo čitanje u saborsku proceduru, tu će krizu još produbiti i gurnuti obrtništvo u sigurnu propast, poručio je u ponedjeljak održane konferencije za novinare predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.
Ustvrdio je kako se dvije nepune godine mandata ministra Gordana Marasa mogu sažeti samo u jednu rečenicu “U pola mandata nema rezultata” jer se za to vrijeme broj obrta smanjio se za 4048, broj insolventnih obrtnika povećan za više od 3000, a iznos njihovih potraživanja za 1,6 milijardi kuna.
– Sjetimo se ambiciozno najavljenih 13.000 novih obrta i 50.000 novih radnih mjesta, što nam je ministarstvo poručivalo krajem siječnja 2012. – kazao je Ranogajec ističući kako su upravo obrtnici bili inicijatori Marasova ministarstva da bi danas umjesto ministra obrtništva u politici, imali ministra politike u obrtništvu, koji bježi od stvarnih problema obrtništva i za njih nema rješenja, čemu je najbolji dokaz novi prijedlog Zakona o obrtu.
Obrtnici su uoči prvog čitanja u Saboru dobili 90% podrške na sve podnesene amandmane, tražeći izjednačenje prava obrtnika s drugim poduzetnicima. No ministarstvo je, tvrdi Ranogajec, odbilo sve prijedloge, nema vizije, rezultata i rješenja, nego odjednom otvara pitanje obveznog članstva, prikazujući to kao spasonosni recept za sve boljke hrvatskog obrtništva.
– Kome je u interesu ukinuti jaku komoru koja ne egzistira na jaslama proračuna? Ako je tako, hoće li se ukinuti i druge komore koje imaju obvezno članstvo (HGK, liječnička, odvjetnička... – pita on, dok Maras s konferencije poručuje kako u tome uopće ne vidi problem te da obrtnici samo trebaju odlučiti hoće li plaćati članarinu i na to ih ne treba siliti zakonom.
Iznio je i podatak da HOK ima nenaplaćeno više od 300 mil. kuna komorskog doprinosa, što dovoljno govori koliko obrtnici žele plaćati. U HOK-u je, kaže, prosječna bruto plaća bila 13.000 kuna, a prosječna obrtnička i 40% manja. Na pitanje kolika je prosječna plaća u njegovu ministarstvu, u ponedjeljak nije znao odgovoriti.
>> Branko Hrg: Ministarstvo temeljito radi na razbijanju HOK-a