Refinanciranje cestarskih dugova

Veliki interes za obveznicu RH

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
Zdravko Marić
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Zdravko Marić
Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
Andrej Plenković i Zdravko Marić
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zdravko Marić
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Zdravko Marić
16.11.2017.
u 08:57
Vrijednost izdanja bit će 1,3 milijarde eura s rokom dospijeća od 12 godina, što je znak povjerenja investitora u Hrvatsku
Pogledaj originalni članak

Knjiga upisa ponuda za kupnju hrvatske obveznice kojom će se refinancirati dio od ukupno 5,5 milijardi eura cestarskog duga zatvara se danas.

Hrvatska delegacija, predvođena ministrom financija Zdravko Marićem, od ponedjeljka je na turneji po europskim financijskim središtima kako bi obavila završne pregovore s kupcima obveznica. Prema neslužbenim informacijama, interes ulagača za novu hrvatsku obveznicu izniman je, a i uvjeti tog zaduženja bit će povoljniji nego ikada dosad. Kako smo doznali, vrijednost tog izdanja obveznice bit će 1,3 milijarde eura iako je u knjigu kupaca upisan viši iznos. Rok dospijeća bit će 12 godina. Iznos kamate još nije poznat, no očekuje se da će biti oko tri posto.

U hrvatskoj su Vladi prije nego što je počeo ovotjedni europski road show naše delegacije i planirale izdanje obveznice vrijedne 1,3 milijarde eura, a u knjigu kupaca i prije početka ovotjedne turneje već je bilo upisano 900 milijuna eura. Vlada je planirala da rok dospijeća te obveznice bude od 12 do 15 godina. Rok od 12 godina znak je povjerenja investitora u Hrvatsku i to je prvi put da je taj rok tako dug. Dosad je najduži rok dospijeća hrvatske obveznice iznosio 10 godina, a uglavnom su ti rokovi bili od pet do sedam godina.

Ovom obveznicom Vlada će refinancirati dio nepovoljnih kredita državnih cestarskih tvrtki, i to onih koje su dale strane financijske institucije. Domaće banke pak već su dosta izložene u cestarskom sektoru i s novom ih se obveznicom više nije moglo izlagati. Stoga će krediti domaćih banaka prema cestarskim tvrtkama biti restrukturirani. Inače, omjer je kredita stranih i domaćih banaka u hrvatskim cestarskim tvrtkama jedan prema 2,4.

Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
prosvjed taksista u Zagrebu
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
prosvjed taksista u Splitu
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
prosvjed taksista u Splitu
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
prosvjed taksista u Splitu
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
prosvjed taksista u Splitu
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
prosvjed taksista u Splitu
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
prosvjed taksista u Splitu
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
prosvjed taksista u Splitu
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
prosvjed taksista u Splitu
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
prosvjed taksista u Splitu
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
prosvjed taksista u Zagrebu
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
prosvjed taksista u Zagrebu
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
prosvjed taksista u Zagrebu
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
prosvjed taksista u Zagrebu
Foto: Snimio čitatelj
prosvjed taksista, Dubrovnik
Foto: Snimio čitatelj
prosvjed taksista, Dubrovnik
Foto: Snimio čitatelj
prosvjed taksista, Dubrovnik
Foto: Snimio čitatelj
prosvjed taksista, Dubrovnik
Foto: Snimio čitatelj
prosvjed taksista, Dubrovnik
Foto: Ivo Čagalj/Pixsell
prosvjedi taksista u Splitu
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
prosvjed taksista u Zagrebu
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
prosvjed taksista u Zagrebu
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
prosvjed taksista u Zagrebu
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
prosvjed taksista u Zagrebu
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
prosvjed taksista u Zagrebu
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
prosvjed taksista u Dubrovniku
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
prosvjed taksista u Dubrovniku
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
prosvjed taksista u Dubrovniku
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
prosvjed taksista u Dubrovniku
Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
prosvjed taksista u Dubrovniku

Refinanciranje i restrukturiranje duga cestarskog sektora dio je reforme tog sektora koja uključuje i novu organizaciju, smanjenje broja zaposlenih te troškova održavanja i rast prihoda od cestarine. Ove bi godine iz sustava autocesta trebalo otići oko 200 radnika, a u trogodišnjem razdoblju njih ukupno od 700 do 900. Ove godine uvedena je sezonska cijena cestarine, a što se, uz porast broja vozila na autocestama, odrazilo na prihode Hrvatskih autocesta i ARZ-a koji će na razini cijele ove godine biti veći za 300 milijuna kuna u odnosu na lani.

Pogledajte top 10 najjeftinijih rabljenih automobila:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

SJ
Sve je uzalud
09:21 16.11.2017.

....besplatne i sigurne za naplatu u nekretninama i prirodnim resursima......izvorima nafti ...........i sl.....................zlato za bezvrijedni novac.............

DU
Deleted user
16:31 16.11.2017.

Mi stalno nešto refinanciramo i rebalansiramo?

Avatar Papatest
Papatest
19:00 16.11.2017.

Ha,ha,ha koga zanima obveznica bankrotirane države,kada Marić ode puknuti će Hrvatska kao Agrokor