Société Générale Splitska banka dobila je novog čelnika, Yvesa Lallemanda, u jeku glasina da će opet, četvrti put, promijeniti vlasnika. Pitali smo ga o tome, pregovorima s državom o konverziji kredita u “švicarcima”, ovrhama i planovima.
Još niste ni zagrijali stolicu, a krenule su priče o preuzimanju od mađarskog OTP-a i SG-ovoj kupnji talijanskog UniCredita. Želite li izaći s našeg tržišta?
Da, čuo sam takve glasine i razne druge priče o preuzimanju. Glasine su samo glasine i na njih nemamo komentara. SG nije identificirao Splitsku banku kao imovinu raspoloživu za prodaju, za razliku od drugih banaka koje su to učinile za neke podružnice.
Imate manje od 7% udjela u imovini banaka, postoje li ambicije za bolju poziciju?
Sad zauzimamo 5. mjesto po vrijednosti imovine, ali nismo opsjednuti udjelom. Više smo usmjereni davanju bolje usluge klijentima – razvijamo nova digitalna rješenja koja mogu olakšati poslovanje klijenata i omogućiti našim bankarima da se usredotoče na njihovo bolje savjetovanje.
Treći ste Francuz na čelu banke otkad je u vlasništvu SG-a. Ne vjerujete hrvatskim menadžerima?
Naravno, to nije slučaj. Kad se radi o banci u kojoj Hrvati predstavljaju dva od četiri člana uprave i nose izravnu odgovornost za poslovanje s građanstvom i s tvrtkama i gdje većinu višeg rukovodstva čine Hrvati, teško je reći da ne postoji povjerenje u hrvatske menadžere. Ustvari je sasvim suprotno. Određeni broj naših banaka vode ljudi iz države ili regije i može se dogoditi da će mene naslijediti netko iz Hrvatske.
Kakvi su vam prvi dojmovi o Hrvatskoj?
Već sad sam stvarno impresioniran Hrvatskom, s pravom možete biti ponosni na svoju krasnu zemlju. S profesionalnog aspekta, očito je da je proživjela teška vremena, ali i da se kreće u boljem smjeru. Kao u mnogim drugim europskim zemljama, potrebno je provesti strukturne reforme kako bi se osigurao dugoročni rast na zdravoj osnovi.
Koje reforme, možete li navesti primjer?
Većina potrebnih reformi već je prepoznata – primjerice, bolje korištenje fondova EU i reforma poreznog sustava koji se previše oslanja na prihode pojedinaca. Bez obzira na to, trenutačno okruženje je povoljno, a rast osobne potrošnje pokazatelj je poboljšanog raspoloženja vezanog uz gospodarsku situaciju. Očekujem da će kreditna aktivnost u nadolazećem razdoblju, i u segmentu građana i u segmentu poslovanja s tvrtkama, biti još dinamičnija.
Ima li bankarski sektor problema s birokracijom?
Mi više u fokusu imamo regulativu nego birokraciju. Prije krize na mnogim tržištima u svijetu poticala se deregulacija kako bi se potaknuo rast financijske industrije i gospodarstva. Ali Hrvatska nije bila među njima. Danas je globalna bankarska industrija sve više regulirana, kapitalni zahtjevi u Europi dvostruko su viši nego prije, ne uzimajući u obzir nove prijedloge koji se tek razmatraju. Ni od jedne druge grane ne traži se toliko kapitala za pokrivanje rizika.
Nijedan drugi sektor vlade nisu toliko spašavale kao banke!
Nakon privatizacije najznačajnijih banaka, hrvatske banke su jedan od najznačajnijih temelja stabilnosti gospodarstva. No, u mnogim drugim državama posljednjih su godina predstavljale veliki rizik, primjerice u Sloveniji, ali i najrazvijenijim zemljama eurozone. Bankarstvo je vitalno za svako gospodarstvo jer je kao krvotok države. Kolaps bankarstva je kao srčani udar. Iz istog razloga vlade nisu toliko koristile nijedan drugi sektor za održavanje i ponekad za poticanje rasta.
Kani li SG pokrenuti arbitražni postupak protiv Hrvatske zbog konverzije CHF kredita?
Banka je provela konverziju sukladno hrvatskim zakonima, a odluka za eventualne daljnje pravne postupke isključivo je u rukama naših dioničara čiji stav ja ne bih sada prejudicirao. Činjenica jest da je doneseni zakon bio neuravnotežen i imao izrazito negativan učinak na rezultate banaka i kao takav nepravedan.
Iz postupka je lako zaključiti da i Europska komisija dijeli to stajalište. S obzirom na to da je hrvatska Vlada u trenutku donošenja zakona zanemarila prijedloge banaka da se teret rješenja raspodijeli između svih sudionika ili učinak ograniči samo na kredite čiji su dužnici imali objektivne i nepremostive teškoće u otplati, očekivati je da se nakon zakona uspostavi dijalog između Vlade i banaka. Bilo je pokušaja u svibnju ove godine, ali su razgovori zamrli. Imajući razumijevanja za političku situaciju posljednjih mjeseci, želim vjerovati da će se dijalogu ozbiljno pristupiti s novom Vladom.
No rezultatom ste se brzo oporavili nakon konverzije.
Da, lani smo imali čak i vrlo skroman pozitivan rezultat. No, ako gledate koliko bismo trebali investirati u ljude, inovacije, tehnologiju, to je još uvijek vrlo mali iznos... Milijarda eura, koliko su banke izgubile konverzijom, jako je puno za ovo tržište. Nismo patili tako puno kao drugi, ali ne možemo poslovati dugoročno uz ovakvu razinu rezultata.
Jeste li pratili formiranje Vlade? Kakva bi Vlada bila dobar okvir za vođenje biznisa?
Ne bih učio nijednu vladu kako raditi. Važno je za svaki biznis imati perspektivu i sigurno okruženje. Ulaže se dugoročno, bitno je da možete znati što očekivati.
U Hrvatskoj su se vodile rasprave o ovrsi nad jedinom nekretninom...
To je pitanje discipline industrije, no i ljudi trebaju biti odgovorni kad posuđuju novac. Nije dobro za banke kad moraju oduzeti imovinu, ovrhe nisu nešto što volimo, moraju biti iznimka. Disciplinu mogu dizajnirati banke ili regulatori, posebno kad su hipotekarni krediti u pitanju. Posebnost istočne Europe je da pri kreditiranju nekretnina uzima u obzir vrijednost imovine, a ne samo prihoda. Ne znam hoće li se to promijeniti, ali trebalo bi o tome razmisliti.
>> Teško je procijeniti uspjeh dopunskog zdravstvenog zbog snažne uloge države