Od 145 uzorka hrane u RH samo četiri GMO pozitivna

Iako se na svjetskoj razini povećava broj površina zasijanih GM kulturama, pa tako i u EU gdje je lani prednjačila Španjolska, prisutnost genetski modificirane hrane u Hrvatskoj još je mala zahvaljujući prevlasti domaće proizvodnje, kazala je na današnjoj konferenciji za novinare pomoćnica ministra zdravlja Nataša Zorić.

Od 145 uzorka hrane u RH s naglaskom na proizvode na bazi soje, mesne proizvode poput kobasica, rižu, papaju, kukuruzne i pšenične proizvodi te dodatke prehrani, lani su svega četiri bila GMO pozitivna, ali unutar dopuštene granice od 0,9%, pokazao je monitoring Sanitarne inspekcije.

U Zagrebu i Zagrebačkoj županiji GMO je nađen u sojinom brašnu, u Puli u dodacima prehrani za sportaše, a u Dubrovniku u dva uzorka - sportskoj hrani i aditivu za mesne prerađevine. Od planiranih 180 uzoraka u 2015. u šest gradova već ih je napravljeno 48 i svi su bili negativni na GMO. Planirano je, naime, da se po 40% uzoraka uzme na tržnici te trgovinama maloprodaje i veleprodaje, a 20% u silosima i skladištima. Naglasak će biti na gradovima uz granicu s BiH i Srbiju.

Voditeljica Odjela za GMO pri Ministarstvu zdravlja Valentina Zoretić-Rubes kaže kako je u EU dopušteno 37 biljnih GMO kultura, dok GM hrana životinjskog porijekla nije dopuštena. Mišljenja oko štetnosti GMO-a po zdravlje su podijeljena. No zasad nema dokaza da je GMO štetan za zdravlje, napomenula je Zoretić-Rubes.

- Proizvodi koji sadržavaju GMO, u Hrvatskoj bi trebali biti označeni kao takvi. No, prema našim saznanjima, u Hrvatskoj nema takvih proizvoda - zaključila je.

Stočna hrana i sjemenski reprodukcijski materijal u nadležnosti su Ministarstva poljoprivrede, a meso i jaja životinja koje su hranjene GM hranom ne podliježu označavanju, u skladu sa zakonodavstvom EU.

>> Izglasana direktiva koja dopušta zemljama EU zabranu uzgoja GMO

>> 'Potpiše li se trgovački sporazum EU i SAD-a, naš život će se bitno izmijeniti'