Od 2012. za građane u škripcu Zakon o stečaju potrošača

Hoće li stečaj postati izlaz za građane pogođene velikom potrošnjom, dugovima, gubitkom posla, manjkom prihoda za otplatu kredita, za one koji u krizi ne mogu do novog posla te ne plaćaju režije, postat će jasnije ove jeseni. Zakon o stečaju potrošača naziv je novog propisa koji bi i u Hrvatskoj od 2012. trebao regulirati pitanja stečaja fizičkih osoba. Na njemu radi Ministarstvo pravosuđa, a prvi je zakon koji ide prema proceduri novog Zakona o procjeni učinka propisa. Navodi to Vanja Bilić, pomoćnik ministra pravosuđa, te dodaje da su na prvom sastanku radne skupine dogovorili promjenu naziva zakona i zakonski okvir, dok ih na jesen čeka posao vezan uz konkretna rješenja.

- Stečaj će biti krajnja mjera, a prije te faze postojala je faza pregovora dužnika i vjerovnika te mirenja. Ako ne bi donijele rezultat, došlo bi do stečaja. Najvjerojatnije je da će ovršni sudovi, a ne stečajni biti nadležni za bankrot građana po uzoru na francuski model - kaže Bilić i dodaje da su članovi radne skupine Jasna Garašić, profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu, Mario Vukelić, predsjednik Visokoga trgovačkog suda, Zoran Bohaček, ravnatelj Hrvatske udruge banaka, te predstavnici Ministarstva financija i sindikata.

- Suzili smo broj zemalja čija nas rješenja zanimaju na četiri. Rješenje tražimo u modelima Njemačke, Belgije, Francuske i Slovenije - kaže Bilić i dodaje da se odustalo od termina osobnog bankrota jer on vrijedi i kad je riječ o stečaju pravnih osoba, a ne samo fizičkih. Njemački model osobnog stečaja, koji poznaje otpis dijela duga, prema Biliću, nije moguće u cijelosti preslikati. No njemačko stečajno pravo za fizičke osobe, zajedno s modelima Slovenije, Belgije i Francuske, ipak će biti inspirativno. Čini se da je razlog što se njemačko rješenje neće preslikati vezano i uz pitanje tko će biti stečajni upravitelji.