Rok od tri mjeseca da pripremi i započne isplatu osiguranih depozita DAB je skratio na samo tjedan dana i s isplatom štediša Credo banke počinje u četvrtak.
Napominjući da je novac za isplatu osiguran i nijedan osigurani depozit neće ostati neisplaćen, direktor DAB-a Vinko Radić apelira na štediše da ne pohrle odmah prvi dan i prvi sat u poslovnice HPB-a i Croatia banke u kojima će se provoditi isplata s obzirom na to da se 1. prosinca isplaćuje i mirovina. Također, umirovljenike upućuje na poštanske šaltere, da rasterete poslovnice banaka.
– Važno je i razrješavanje problematike klijenata brokerskih kuća koji su imali račun u Credo banci; profesori Pravnog fakulteta Hrvoje Markovinović i Petar Miladin smatraju da je DAB obvezan za isplatu i tih depozita, s tim da će se u banci provjeriti zakonski status svakog ugovora – kaže Radić o 9,1 milijun kuna na računu Abacus brokera.
Otkriva da račun sa 921.000 kuna ima i druga brokerska kuća, ali im se još nije javila. Ukupno je u banci 608 milijuna kuna depozita fizičkih osoba, od čega je 420 milijuna kuna na 10.048 osoba osigurano, 188 milijuna kuna nije osigurano i neće biti isplaćeno štedišama. Na računima 1480 trgovačkih društava još je 220 milijuna kuna izgubljenog novca, a najveći dio, 161,7 milijuna kuna, odnosi se na mala i srednja poduzeća.
Dodajmo da je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo provođenje izvida vezano za kaznenu prijavu u povodu deblokade računa Credo banke. Također, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu dobilo je od Hrvatske narodne banke zapisnik o izravnom nadzoru u Credo banci te je zatražilo prikupljanje informacija o poslovanju te novčarske kuće.
Uz dužno poštovanje, ova afera ima malo veze s Vladom i državnom politikom RH odnosno ima nešto više veze s \"Hajdukom\" i duplim pasovima Split - Sinj. Jedan od glavnih protagonista je Šime Luketin, koji je već obrstio najmanje 1 banku prije \"Credo\" - i njegovi sinjski kompanjoni preko kojih je isisavana financ. masa iz \"Credo\" banke odnosno došlo je do tzv. incesta, pojave da dioničari banke preko tzv. slamnatih poduzeća dobivaju kredite iste banke, a koje naravno kasnije nije moguće baš naplatiti, jel da. Postoje članci koji opisuju putanje novca iz \"Credo\" banke i slaba vajda optuživati Zagreb, političare i ne znam ti ni ja koga sve kad je \"bili tić\" bio pun kombinatorike s dukatima po Splitu (Bonačić Centar) i po Vlajlandu. Pa su naposljetku otjerali tu banku u stečaj i Šime sada mora osnovati treću po redu banku u kojoj će driblati štediše kroz noge. Da li će to biti u stilu banka Pojata, Bila vrana ili Đava odnija šolde - eto, to je tek pitanje naziva banke...