Hrvatska farmaceutska industrija orijentirana je uglavnom na proizvodnju generičkih lijekova koji gube svoju tržišnu poziciju na račun skupljih uvoznih lijekova, pokazala je sektorska analiza Ekonomskog instituta koju potpisuje Tajana Barbić. Generički lijekovi čine 42 posto ukupnih prihoda koje je ostvarila hrvatska farmaceutska industrija u 2015. godini. Hrvatska je treća u Europskoj uniji po udjelu generičkih lijekova u ukupnim prihodima hrvatskih farmaceuta u 2015., iza Poljske (62 posto) i Italije (54 posto).
Švicarci najinovativniji
– Udio prodaje generičkih lijekova u ukupnim ostvarenim prihodima u pravilu je veći u novim zemljama članicama EU-a koje povijesno imaju niže razine zaštite intelektualnog vlasništva. Švicarska farmaceutska industrija najinovativnija je u odnosu na promatrane zemlje, sa zastupljenošću generičkih lijekova u ukupnoj prodaji od 14 posto – ističe Tajana Barbić.
Potrošnja lijekova u sljedećih pet godina bit će određena demografskim trendovima poput starenja stanovništva te kontinuiranim napretkom u području dijagnostike i tretmana kroničnih oboljenja, primjerice dijabetesa, autoimunih i onkoloških bolesti. Kao i u prethodnim godinama, izvorni brendirani lijekovi predstavljat će više od polovice ukupne potrošnje lijekova u 2021. godini, dok će petina tržišta lijekova otpasti na neizvorne brendirane lijekove. Potrošnja lijekova na razvijenim tržištima bit će potaknuta prvenstveno razvojem originalnih brendiranih lijekova, dok će izvorni nebrendirani lijekovi činiti 42 posto potrošnje lijekova na rastućim tržištima, navodi Ekonomski institut.
Potrošnja lijekova još će se više pomaknuti prema specijaliziranim lijekovima koji su najveći generator rasta za farmaceutsku industriju jer većina novih lijekova cilja populaciju s dosad nerješivim zdravstvenim problemima. Prema očekivanjima IMS-a, u sljedećih pet godina najizraženiji napredak očekuje se u terapijskim područjima onkologije, dijabetesa i hepatitisa C.
Vodeći Pliva, JGL i Belupo
U prvih šest mjeseci ove godine domaća je farmaceutska industrija izvezla lijekova i ostalih pripravaka u vrijednosti od 2,6 milijardi kuna, dok je uvoz iznosio 3,9 milijardi kuna. U domaćoj farmaceutskoj industriji posluje više od 30 poduzeća, no deset najvećih hrvatskih farmaceutskih proizvođača ostvaruju gotovo 90 posto prihoda ukupnog sektora i zapošljavaju više od 90 posto zaposlenika ukupnog sektora. Vodeći trojac čine Pliva, Jadran Galenski Laboratorij (JGL) i Belupo. Od ukupno 4354 zaposlenih u farmaceutskoj industriji na kraju prošle godine, njih više od 87 posto čine zaposlenici triju najvećih poduzeća u sektoru. Njihova prosječna bruto plaća u lipnju 2017. godine bila je 13.905 kuna.
Europska farmaceutska industrija zapošljava 745 tisuća radnika od čega se njih 115 tisuća bavi istraživanjima i razvojem novih lijekova. Najveći su izvoznici njemačka, švicarska te belgijska farmaceutska poduzeća, čiji je izvoz iznosio 19, 16 i 11 posto ukupnog izvoza čija je godišnja vrijednost u 2016. bila 365 milijardi eura. Uvoz je pak bio 269 milijardi eura.
Naravno da je cifra uvoza veca... To neznaci da je kolicinski veci... Ipak su brendirani ljekovo mnogo skupli a da nespominjemo citostatike!