Nakon osam godina provedenih na čelu Europske središnje banke talijanski bankar Mario Draghi danas posljednji put presjeda sjednicom Vijeća guvernera Europske središnje banke (ECB). U Frankfurtu će ga za tjedan dana naslijediti francuskinja Christine Lagarde, a njegov odlazak, slično kao i mandat, protječe u znaku rasprava o prirodi i dosezima monetarne politike koja je srušila cijenu kapitala na povijesno najniže razine.
Novi pad kamata
Mediji ovih dana navode da Europsku središnju banku napušta čovjek koji će ući u povijest kao bankar koji je učinio najviše za spas eura i eurozone. Često se prepričava Draghijeva slavna izjava iz 2012., dana u jeku dužničke krize, da će učiniti sve što bude trebalo da spasi eurozonu. “Vjerujte mi to će biti dovoljno”, kazao je tada Draghi nakon čega je u financijski krvotok eurozone upumpano tisuće milijardi eura. Draghi veli da je ta politika stvorila deset milijuna novih radnih mjesta. Nobelovac Paul Krugman, napisao je nedavno da spašavanje eurozone od kolapsa 2012. i 2013. godine Draghija čine najvažnijim guvernerom modernog doba.
– Draghi je čovjek koji je došao “u oku krize” sa zadaćom da zaustavi požar, i u tome je uspio – prokomentirao je hrvatski makroekonomista Velimir Šonje.
Na kraju 8-godišnjeg mandata Draghi se odlučio na daljnje smanjenje kamatnih stopa i ponovni otkup obveznica od banaka, što je naišlo na negodovanje većeg broja guvernera eurozone, pa tu vatru sada mora gasiti Draghijeva nasljednica Lagarade.
Osim što će otkupljivati 20 milijardi eura mjesečno, ECB će dati bankama dodatne poticaje da povećaju kreditiranje. Draghi će ostati upamćen i kao jedini guverner eurozone koji u svom mandatu nijednom nije povećao kamatne stope, a još lani se vjerovalo da bi to, makar simbolički, mogao učiniti na svojoj posljednjoj sjednici Vijeća guvernera.
– Danas možemo raspravljati o tehničkim pitanjima tipa koliko su efikasni (vjerojatno nisu) instrumenti poput kamatne stope na prekonoćne depozite od -0,5% i novi ciklus otkupa vrijednosnih papira. Jednim dijelom radi se o inerciji iz vremena kada je monetarna ekspanzija doista bila neophodna i kada je EU ne samo kasnila za SAD-om, nego su se morali lomiti i brojni politički pritisci i prepreke u glavama. Tako da je Draghi svoju slavu zaslužio u prvom dijelu mandata, a eventualne pogreške koje je činio u drugom stvar su rasprave sa, za sada, ne toliko jasnim zaključcima. O tom drugom dijelu vrijeme će dati svoj sud – dodaje Šonje, vlasnik Arhivanalitike.
Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević veli da će se tek nakon deset ili 15 godina znati učinci Draghijeve politike zbog koje se i Hrvatska zadužuje po povijesno najnižim kamatnim stopama.
Draghi kao Greenspan?
– Christine Lagarde nastavlja u istom smjeru, ali će pokušati mijenjati brzinu. Kad je Draghi došao u ECB upravljao je monetarnom politikom kao s autićem, te je bio u prilici da s njime manevrira lijevo ili desno. Lagarde dobiva u ruke vlak koji mora voditi zadanim tračnicama – slikovit je Lovrinčević. Kaže da će se budućnosti pokazati koliko su Draghijevi potezi bili spasonosni.
Kad je odlazio, svojedobno su za bivšeg guvernera FED-a Alana Greenspana pisali da je pobijedio ekonomske cikluse i da je pokazao da se mudrom monetarnom politikom može izbjeći recesija. Kasnije o njegovoj polici se govorilo kao o potpunom promašaju, neznanju i iluziji koji su svijet gurnuli u kaos. Draghi je radio nešto slično kao i Greenspan, a sudovi o takvim eksperimentima se mogu dati tek s duljim odmakom. Prije krize Greenspan je imao status božanstva, sad o njegovoj vladavini u FED-u govore kao o najtužnijoj epizodi u povijesti američke monetarne politike – kaže Lovrinčević.