BDP između želja i grube stvarnosti bila je tema okruglog stola u organizaciji Večernjeg lista i Pricewaterhouse Coopersa (PwC) na kojem su makroekonomski analitičari i stručnjaci pokušali odgovoriti zašto projekcije BDP-a uvijek imaju odstupanja od ostvarenog rasta.
Politički utjecaj
PwC je izradio kratku povijest razlike između ekonomskih projekcija hrvatskog BDP-a i stvarnog kretanja, koja pokazuje velika odstupanja.
– Ako se projicira veći rast od stvarnog, to znači i plan većih prihoda, a kada se to ne dogodi, mora se provesti rebalans. Treba vidjet ima li u tim projekcijama i političkog utjecaja – rekao je Zgombić. Da postoji utjecaj politike, potvrdio je savjetnik guvernera HNB-a Ante Žigman koji je svojedobno iz komercijalne banke došao u Ministarstvo financija.
– Ja sam 2004. godine došao s gomilom ekonometrijskih modela raditi projekciju BDP-a koja je ispala negativna, što se ministru nije svidjelo. Zato s puno razumijevanja gledam na kolege u Vladi koji imaju ugrađeni psihološki i politički utjecaj u cilju pokazivanja bolje slike. Struka to ne podnosi i želi točne projekcije – kazao je Žigman.
Bivša ministrica financija Martina Dalić drži da ne treba miješati one koji rade projekcije s onima koji ih koriste, jer to često rade u političke svrhe, pa sakrivaju stvarno stanje ili skreću pozornost s bitnog, a to je kvaliteta ekonomske politike.
Porezna neizvjesnost
– Što će biti 2016. ili 1017., ne ovisi o procjenama, iako i one govore da su male šanse za isplivamo u pozitivan teritorij i to zato što mjere ekonomske politike nisu dovoljno jake da daju rezultat – rekla je Dalić.
Najtočnijem analitičaru Hrvoju Stojiću iz HAAB-a najveće probleme pri prognozama radi izostanak obećanih državnih investicija te neizvjesnost oko promjena porezne politike koja utječe na privatne ulagače.
– U ovoj godini imali smo treću poreznu izmjenu, a to je neizvjesnost za ulagače – rekao je.
Branitelji bi trebali otići pred Vladu RH da im zabrane da se više zadužuju za te silne milijarde eura. Ko će to vratiti?