Oročene štednje 17 mlrd. kuna manje, lani četiri milijarde otišle u fondove

Štednja građana u mjesec dana smanjena je za milijardu, a u godinu dana za četiri milijarde kuna, pokazuju podaci središnje banke s kraja ožujka ove godine! Štednja stanovništva smanjuje se 14. mjesec zaredom, što i ne čudi s obzirom na to da se prosječna kamata na kunske oročene depozite spustila na jedan posto, dok oročena eurska štednja jedva donosi pola postotnog poena.

Minusi u ovoj godini

Štednja je izgubila na privlačnosti i zbog poreza, tako da zadnje dvije godine svjedočimo dvama zanimljivim trendovima. Prvi je da građani sve više novca drže na svojim transakcijskim računima, tekućem ili žiroračunima te ga mogu povući u bilo kojem trenutku. Otkako su kamate postale više nego simbolične, sigurnost je, za mnoge, ostala jedini razlog zbog kojega ljudi drže novac u bankama. Od uvođenja poreza na kamate na štednju, s kojim državi odlazi 12 posto kamate uvećano za prirez, oročeni su eurski depoziti smanjeni za 17 milijardi kuna, no u isto su vrijeme za nešto više od 15 milijardi kuna porasla sredstva na eurskim transakcijskim računima. Trenutačna ponuda kamata upućuje na daljnje smanjenje kamata na štednju. Eursko oročenje do tri mjeseca nosi, primjerice, samo 0,20 posto kamate, od 6-12 mjeseci 0,43, a čak i ako oročite eursku štednju na dvije godine ne možete računati s kamatom većom od 0,75 posto. Bitno je to niže od trenutačne inflacije, koja je u eurozoni dostigla dva posto, a u Hrvatskoj 1,4%, tako da će uz takve kamate doći do pada realne vrijednosti ušteđevine. Korak s inflacijom zasad drži samo trenutačna kamata za oročenu kunsku štednju na razdoblje dulje od jedne ili dvije godine koja iznosi od 1,5 do 1,7 posto. Hrvatska narodna banka u zadnjoj analizi financijske stabilnosti navodi da su ulagači već pronašli alternativu ulaganju u štedne depozite u investicijskim fondovima koji su lani zabilježili 4 milijarde kuna novog priljeva. Glavnina tog novca usmjerena je u novčane i obvezničke fondove, koji se doživljavaju kao manje rizična ulaganja. Prinosi obvezničkih fondova lani su bili između 2 i 5,8 posto, dok su se prinosi većine novčanih fondova kretali do 0,3 posto, uz izuzetak dvaju fondova gdje je prinos bio oko 1 posto. Prinosi u 2017. godini bitno su niži, a ima ih dosta i s negativnim predznakom. Ukupna štednja (258 milijardi kuna), međutim, u godinu dana porasla je za približno 8 milijardi zbog priljeva iz korporativnog sektora.

Manje peglanja

– Treba istaknuti da se pojačani interes kućanstava za ulaganje u rizičnije oblike imovine posljednjih mjeseci donekle poklopio s intenziviranjem gospodarskog rasta i poboljšanjem makroekonomskih pokazatelja domaćega gospodarstva. Međutim, provedena analiza pokazuje da je sektor stanovništva još uvijek uglavnom suzdržan glede povećanja ulaganja imovine u rizičnije financijske instrumente i da je tek manji dio svojega financijskog bogatstva spreman alocirati na taj način. U tom kontekstu ni najnovija dužnička i likvidnosna kriza koncerna Agrokor ne ide u prilog smanjenju rizičnosti ulaganja izravno u dionice i posredno u dioničke fondove, objašnjavaju analitičari središnje banke koji su izračunali da je financijska imovina stanovništva u prošloj godini porasla za 14 milijardi kuna, a veći dio tog povećanja odnosi se na mirovinsku štednju. Građani su racionalniji i kod zaduživanja pa je tako prvi put od 2007. godine smanjena vrijednost novoodobrenih kratkoročnih kredita na godišnjoj razini (1,3%), a manje se peglaju i kartice (pad od 4,5 posto), no jača potražnja za novim stambenim kreditima u odnosu na 2015. godinu. Zbog pada kamata, cijena i rasta plaća stambene su nekretnine financijski bitno dostupnije nego prije, no građani su i dalje oprezni. Kupnju stanova od sredine godine trebale bi potaknuti državne subvencije.