Javni natječaj

Otvoren lov na fotelje, i Vuić 
želi novi mandat

Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Tomislav Vuić
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Tomislav Vuić
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a
29.04.2019.
u 15:20
Pod Vuićevom palicom HPB dobio (rijetku) dozvolu Bruxellesa da u dokapitalizaciji sudjeluje i država, pripojio je Jadransku banku i nakon konverzije ‘švicaraca’ otvorio vrata stambenim kreditima u kunama
Pogledaj originalni članak

Ministarstvo financija na javnom natječaju traži predsjednika i dva člana Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) koji će, šestu po imovini banku, voditi u mandatu do 2023. Premda aktualnom čelniku Tomislavu Vuiću, kao i članovima Uprave Domagoju Karadjoli i Mladenu Mrvelju, ugovori istječu 10. rujna, vremena za potragu je malo. Zakon o kreditnim institucijama, traži da kandidat prije imenovanja dobije suglasnost regulatora da je “fit and proper” što je Nadzorni odbor dužan zatražiti najmanje tri mjeseca prije kraja mandata, dakle najkasnije do 10. lipnja.

Čišćenje i stabilizacija

U praksi to znači da resor ministra Zdravka Marića, pod čijom je ingerencijom ta većinski državna banka, nakon prikupljanja životopisa ima manje od mjesec dana za intervjue, ocjenu programa, politička usuglašavanja i, u najmanju ruku, pozitivan signal HNB-a. Sam Vuić ne skriva ambicije da nastavi voditi HPB u naredne četiri godine. – Javit ću se na natječaj za novi mandat – potvrdio je za Poslovni dnevnik.

Upravo u javnom natječaju neki iščitavaju široko bacanje mreže za novim imenima i potvrdu da politika aktualnu Upravu, koju je imenovala SDP-ova Vlada, više ne vidi u sjedištu banke. Naime, iako je od prošle godine na snazi uredba da se vodstva kompanija s popisa od posebnog interesa za RH, na kojem je i HPB, biraju javnim natječajem iznimka su one uređene posebnim propisom, što banke u pravilu jesu unutar okvira ZOKI-ja. Vuić smatra da se želi osigurati izbor najboljih kandidata “što se od odgovornog vlasnika i očekuje”.

Kad je preuzeo banku u rujnu 2014., Vuić je na zahtjev supervizora rezervirao gotovo milijardu kuna iskazavši 630 milijuna kuna gubitka. Očišćena i dokapitalizirana banka je u iduće dvije godine zaradila oko 310 milijuna kuna. U 2017. zbog otpisa povezanih s Agrokora (koji su bankarskom sektoru izbrisali 2 milijarde kuna dobiti) u plusu je bila tek 8 milijuna kuna, da bi 2018., ostvarila rekordnih 183,2 milijuna kuna profita.

Prepoznatljivi brend

HPB je dobio (rijetku) dozvolu Bruxellesa da u dokapitalizaciji sudjeluje i država, pripojio je Jadransku banku dosegnuvši 23 milijarde kuna aktive te nakon konverzije ‘švicaraca’ širom otvorila vrata stambenim kreditima u kunama prisilivši na isto konkurenciju iako su banke tvrdile da za to nema prostora. Danas kunski u ukupnim kreditima građana premašuju 52%. Kritičari će, pak, uprijeti prstom na neuspješno izdanje obveznica 2014., izloženost posrnulom koncernu i prisjetiti se problema s razrješnicom za 2015.

Svojim adutom Vuić drži činjenicu da je HPB danas prepoznatljivi brend koji se uspješno nosi s velikim bankama pod kišobranom stranih grupacija, a koji je trebalo spašavati s ruba sanacije.

– Uspjeli smo okupiti 20-30 direktora i stručnjaka koji se bez problema mogu nositi s međunarodnom konkurencijom, za što su nam, doduše, trebale četiri godine. Minusi su da nam je za sve trebalo više nego što smo mislili, nismo se u potpunosti riješili svih problematičnih predmeta starijih od 10 godina i nismo proveli drugi krug dokapitalizacije koji bi omogućio veći tržišni iskorak i za nas ravnopravniju utakmicu – kaže Vuić.

Hoće li Vuićeva argumentacija biti dovoljna za još jedan mandat ili će se na natječaju pojaviti novo ime, možda baš iz kruga internih stručnjaka, znat će se za 15 dana koliki je rok za podnošenje ponuda.

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

KO
komar64
19:46 29.04.2019.

Prodajem fotelju..povoljno, baba sjedila na njoj.