U posljednjoj godini 5-godišnjeg mandata predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Tomislav Vuić ne skriva da bi na njezinom čelu volio i ostati. U smjernicama nove strategije koju će uskoro predstaviti HPB bi trebao ostati u državnim rukama, no za rast i borbu s puno većim igračima trebat će ove ili najkasnije iduće godine uliti najmanje 700 milijuna kuna. Kako se to uklapa u obećanja o privatizaciji dana Bruxellesu, zašto smatra da bi dionice trebalo ponuditi građanima te je li nakon pripajanja Jadranske na redu i Croatia banka, Vuić otkriva u razgovoru za Poslovni dnevnik i Večernji list.
Kakva je bila 2018.?
Prošla je godina za HPB bila vrlo uspješna. U poslovanju s malim i srednjim poduzećima do kraja studenoga povećali smo kreditni portfelj za 40 posto, porastao je i volumen kredita u poslovanju s građanima gdje je broj plasiranih kredita veći za 27 posto.
U rujnu vam istječe petogodišnji mandat. Jeste li ostvarili planirano?
Realizirali smo puno, naša je kvaliteta proizvoda i usluga bolja, kao i profitabilnost. Organizacijski i kadrovski je HPB značajno ojačan, konačno imamo veći broj jako dobrih direktora i stručnjaka. Tržišni udio je veći, a percepcija javnosti puno bolja nego ranije. Svi znaju da je HPB ravnopravan takmac bankama u inozemnom vlasništvu, a i svi znaju za Hrvatka i Crnu Lucu. Još nismo tako dobri kakvi želimo biti i još trebamo raditi kako bismo postali brži i efikasniji od veće konkurencije. Rezultati su dobri, ali sam planirao da u ovom mandatu ostvarimo još više.
Vole li političari pritiskati državnu banku?
Politika od mene nije imala velika očekivanja ni oko kadroviranja ni kreditiranja. Nisam osjećao poseban pritisak, a sve što smo napravili bilo je po standardima struke.
Izradili ste novu strategiju. Donosi li ona promjene u odnosu na dosadašnju politiku?
Nema većih zaokreta u strategiji. Definirali smo misiju banke i ona je stvaranje uvjeta za bolji život u Hrvatskoj. Planiramo ostati banka u hrvatskom vlasništvu, povećavati tržišni udio i balansirano brinuti o klijentima, dioničarima i zajednici. Prvenstveno smo okrenuti poslovanju s građanima i malom i srednjem poduzetništvu.
Ponovno se spominje pripajanje Croatia banke HPB-u?
Vjerujemo da jedina veća banka u hrvatskom vlasništvu treba rasti i imati visinu kapitala i veći tržišni udio kroz organski rast, ali i kroz akvizicije. Pitanje akvizicije je prvenstveno odluka vlasnika i kapitala, a što se nas tiče kadrovski i organizacijski možemo uspješno akvizirati drugu banku.
Ima li konkretnih planova za novi krug dokapitalizacije?
S postojećom razinom kapitala ne možemo ostvariti puni potencijal koji banka ima, niti raditi nova preuzimanja, eventualno jednu manju banku. Za značajnije osvajanje tržišta potrebno je više kapitala, no nama za ispunjenje regulatornih zahtjeva i relativno umjereni, tzv. održivi rast momentalno treba minimalno 700 milijuna kuna. To je za 100 milijuna kuna više nego što smo ranije planirali. Vlasnik će odlučiti hoće li to biti ove ili iduće godine.
Sudjelovanje države u dokapitalizaciji 2015. Europska komisija nije tretirala kao spašavanje već investiciju pod uvjetom da se banka u drugoj fazi privatizira.Postoji li u planu javna ponuda, je li prodaja u 5-godišnjoj strategiji?
Prodaja nije u petogodišnjoj strategiji, bilo bi najbolje, po našem mišljenju, da banka ostane u hrvatskom vlasništvu i to mješovitom – hrvatske države i privatnom. Javna bi ponuda bila dobra – da se dionice u fazama, osim institucionalnim ulagačima, ponude i građanima. Tako bi i oni imali priliku pokazati povjerenje i uložiti u hrvatsku banku, a bio bi to i kraj kritikama da se HPB navodno za nekoga “namješta”.
Kako napreduje pripajanje Jadranske banke? Je li JABA prvenstveno politička akvizicija ili je opravdala trošenje resursa HPB-a?
Pripajanje napreduje dobro, imamo puno posla. Svako je pripajanje zahtjevno, bit će završeno u prvoj polovici ove godine, možda i krajem prvog kvartala. Važna nam je kvaliteta, pa bismo željeli izbjeći poteškoće za klijente, koliko god to možemo. Akvizicijom smo značajno ojačali svoj položaj u Dalmaciji, koja je uz Slavoniju u našem fokusu u proteklih godinu dana, i to baš u Šibeniku gdje očekujemo najveći iskorak. Svi smo u Banci iz projekta nešto naučili i još uvijek učimo, a 40.000 klijenata nije mali broj.
