Na rang listama hrvatskih tvrtki s najvećim prihodima među prvih 10 iz godine u godinu su tri-četiri trgovačka lanca. Na onoj za 2021. zauzeli su četiri pozicije. Uz vodeći Konzum u toj su skupini Lidl, Spar i Plodine.
U milijardama kuna godišnji se prihod mjeri u još pet lanaca trgovina pretežito prehranom, pićem i proizvodima za kućanstvo. A računajući i neprehrambene trgovačke niše, od drogerija do do-it-yourself segmenta, u “klubu milijardera” po prometu lani je bilo još sedam igrača.
Za većinu najvećih trgovačkih lanaca prošla je godina bila prilično dobra, s visokim jednoznamenkastim, a za neke i s dvoznamenkastim stopama rasta prihoda. Neki su se pohvalili i rekordnim brojkama. Kao i ukupnom gospodarskom oporavku, tome je nemalo pridonio oporavak privatne potrošnje, posebice turističke.
No, očito su se glavni igrači dobro prilagodili i promjenama navika potrošača. Konzum kao dugogodišnji “broj 1” među maloprodajnim lancima u Hrvatskoj izdvaja nekoliko glavnih trendova. Primjerice, potrošači se sve više okreću kupnji osnovnih proizvoda (a ne luksuznih) i akcijama.
Oko polovine ukupne mjesečne prodaje odnosi se na svježu hranu, meso, voće i povrće. Raznolikost u kanalima prodaje dobiva na važnosti iako i dalje prevladavaju tradicionalni načini kupovine. Trend online kupovine i dalje je u porastu, a vrijeme dostave je sve bitniji faktor. Povećao se i trend velikih kupnji jednom tjedno, a najposjećeniji formati su supermarketi. Ublažavanjem Covid-mjera vidljiv je i oporavak ToGo segmenta.
U Konzumu svakodnevno kupuje više od pola milijuna ljudi. Diljem Hrvatske (u više od 300 gradova i naselja) ima više od 600 prodavaonica, a s više od deset tisuća zaposlenika jedan je od najvećih poslodavaca u državi.
”Zahvaljujući stalnom ulaganju u operativnu učinkovitost, modernizaciju i širenje maloprodajne mreže, u 2021. ostvarili smo rekordne rezultate”, kažu u Upravi na čelu sa Zoranom Mitreskim. Uz gotovo 10,5 milijardi kuna prihoda od prodaje, što je u odnosu na godinu prije 6,6 posto više, ostvarena je 22,3 posto veća EBITDA (891 milijun kuna).
Uz redovito podmirivanje obveza prema dobavljačima, lani je, među ostalim, neto otplaćeno 324 milijuna kuna zajmova, a financijske obveze smanjene su za ukupno 431 milijun. U konačnici je omjer neto duga i EBITDA-e smanjen sa 5,9 na 4,5x, a iskazana je neto dobit od 40 milijuna.
Nova politika plaća
Novom politikom plaća razvijenom prošle godine kompanija će uložiti više od sto milijuna kuna u povećanje plaća više od 9000 zaposlenika u maloprodaji, veleprodaji, logistici i online prodaji. Usto, lani je izdvojeno 132 milijuna kuna (+22%) za kapitalna ulaganja usmjerena na širenje i modernizaciju maloprodajne mreže. Otvorene su 22 nove trgovine i preuređene 34, a u okviru širenja u Istri i Kvarneru realizirana j i manja akvizicija, preuzimanje istarskog trgovačkog lanca Miracolo.
”Dobre poslovne rezultate očekujemo i ove godine, a najveći fokus stavili smo na dobru opskrbljenost prodavaonica, što je poseban izazov u turističkoj sezoni kad dolazi do osjetnog povećanja broja turista koji kupuju kod nas”, kažu u Upravi. Kompanija je, dodaju, u stalnoj komunikaciji s dobavljačima kako bi se osigurale najbolje cijene za kupce.
Lidl je lani zabilježio i nešto veći rast prihoda, 7,5 posto. S premašenih 6,5 milijardi godišnjeg prihoda samo se dodatno učvrstio na drugom mjestu na hrvatskom maloprodajnom tržištu. Od prvih 13 trgovina u Hrvatskoj otvorenih prije 15-16 godina strategija ulaganja u širenje prodajne mreže rezultirala je s današnjih 107 trgovina te dva logističko distributivna centra.
Iz vodstva te tvrtke početkom ove godine su istaknuli kako godišnje na hrvatskom tržištu ulažu više od 100 milijuna eura. Osim kupnje novih prostora, znatne investicije slijevaju se, kažu, i u postojeću mrežu trgovina kako bi se modernizirale i učinile ekološki prihvatljivijim i energetski učinkovitijim.
Na svojim mrežnim stranicama Lidl navodi da danas ima oko 3200 zaposlenika. Prosječne plaće su im više nego u ostatku branše, ali u odnosu na konkurenciju Lidl ima ima i najveći prihod po zaposlenom (lani gotovo 2,6 mil. kuna). To ponešto govori i o različitim poslovnim modelima vodećih trgovačkih lanaca.
Lidlu “sestrinski” Kaufland, koji je dio iste međunarodne grupacije, njemačke Schwarz grupe, prošle je godine ostvario nešto više od 4,2 milijarde kuna prihoda, što ga drži na petom mjestu po veličini. Drukčija struktura prodajne mreže u smislu (većih) formata poslovnica implicira ujedno i znatno niži prihod po zaposlenom nego kod Lidla.
Domaće je ‘in’
Kao i većina tržišnih konkurenata, posebice onih u stranom vlasništvu, u oba ta trgovačka lanca rado ističu suradnju s malim domaćim proizvođačima voća, povrća, mesa i mesnih prerađevina, i na taj način poticanje lokalnog gospodarstva.
U Sparu, trećerangiranom lancu po godišnjem prihodu, s tim u vezi ističu i kako već niz godina podržavaju domaće proizvođače otvarajući im vrata za izvoz u putem Sparove prodajne mrežu u Austriji, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji. Broj proizvođača i količine koje se izvoze tim putem kontinuirano rastu, a ove godine očekuje se nastavak tog trenda.
Prošle godine mreža Spar i Interspar trgovina ostvarila je 5,37 milijardi kuna prihoda, što je u odnosu na godinu prije povećanje za više od osam posto. Usto, i broj zaposlenih povećali su za stotinjak, na više od tri i pol tisuće.
Dvoznamenkast rast Plodina
Za riječke Plodine, trgovački lanac u vlasništvu Mile Ćurkovića, prošla je godina obilježena dvoznamenkastim rastom prihoda (za više od 14 posto) i porastom dobiti za gotovo dvije trećine (na 264 milijuna), a s ostvarenih gotovo 5,2 milijarde samo su potvrdile poziciju “broj 4”. Takvi rastući pokazatelji rezultat su stalnog širenja mreže supermarketa. I ove godine otvorena su vrata nekoliko novih poslovnica, od Metkovića i Rijeke do najnovijih u Betini na Murteru te u Rogoznici, koji su otvoreni potkraj srpnja, i to u istom danu.
Plodine ih sad broje ukupno 112, a to će nesumnjivo pridonijeti tempu rasta ovogodišnjih prihoda. Prema najavama iz kompanije, kraj ove godine dočekat će se s još malo većom mrežom, a iduće godine useljava se i u novi prostor tornja na Pećinama, čime će se obilježiti i 30. godišnjica poslovanja.
Istovjetan rast prihoda (14,3%), potaknut također širenjem prodajne mreže, lani je ostvario i Tommy, maloprodajni tržišni lider u Dalmaciji i šesti lanac u Hrvatskoj prema ukupnim prihodima (3,6 mlrd. kuna). Splitska kompanija lani je iskazala gotovo 130 milijuna kuna dobiti, a ove je godine nastavila povećavati broj poslovnica i sada ukupno broji 228 prodajnih mjesta raznih formata (hiper, maksi i supermarketi te marketi) u devet županija i gradu Zagrebu.
No, taj lanac u vlasništvu Tomislava Mamića ove je godine medijski intrigirao i zbog navodnih razgovora o mogućoj prodaji, pri čemu su se kao interesenti odnosno potencijalni kupci mahom spominjale međunarodni private equity investitori. Zasad, međutim, nema naznaka hoće li razgovori završiti promjenom vlasništva, a akteri se, uobičajeno, ne izjašnjavaju o razgoovrima s neizvjesnim ishodom.
No, u slučaju akvizicijskih ambicija Studenca, ono što je mjesecima bilo tek glasina na kraju se i realiziralo. Studenac je ove godine preuzeo kutinsku Loniju, dosad najveće u nizu preuzimanja koje je taj lanac realizirao otkako ga je prije nekoliko godina preuzeo fond iz poljske investicijske grupacije Enterprise Investors.
Među postojećim trgovačkim lancima Studenac je svakako akvizicijski najaktivniji, a što je objašnjivo samim profilom investitora poput EI-a. Kako bilo, i lanjski rast prihoda Studenca za gotovo 27 posto, na 2,35 milijardi, dijelom je i rezultat preuzimanja manjih lanaca na tržištu.
Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca, kaže kako je u kontekstu razvoja i rasta, kako organskog tako i akvizicijskog, prošla godina bila iznimno značajna. “Preuzimanjem lanca Bure Trgovina dodatno smo učvrstili svoju poziciju na Jadranu, a važan je poslovni iskorak i otvaranje naših prvih prodavaonica u Zagrebu, čime je Studenac postao jedan od vodećih nacionalnih lanaca. Još dinamičnije nastavili smo u 2022.
Naime, u prvoj polovici godine preuzeli smo dubrovački lanac Pemo, slunjski lanac Kordun i Duravit trgovinu na području grada Pule te najveću akviziciju, kutinski lanac Loniu s 300 prodavaonica u šest županija i Gradu Zagrebu te s više od 1400 zaposlenika”, ističe Senczuk.
Studenac je tako potvrdio poziciju vodećeg maloprodajnog lanca po broju prodavaonica u Hrvatskoj te je postao prvi koji ih u svojoj prodajnoj mreži ima više od 1000. U smislu strukture mreže prepoznatljivot gradi na imidžu “prave trgovine susjeda”, tj. manjim formatima, a kupcima je sad na usluzi više od 5500 zaposlenika.
”Istodobno, s ciljem da ove godine dosegnemo tzv. pro forma prihode od 500 milijuna eura i uđemo u top 6 maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, u narednom ćemo razdoblju posebnu pozornost usmjeriti na digitalizaciju poslovanja”, objašnjava.
Pokrenuli su stoga svoj centar izvrsnosti Studenac Digital za najnaprednije korištenje analitike i upravljanje podacima. Jer, kako kaže Senczuk, upravo je digitalna transformacija strateški smjer kompanije za još jedan korak bliže kupcu i povećanje učinkovitosti poslovanja. Tome je usmjerena i ove godine pokrenuta suvremena mobilna aplikacija “Moj Studenac” kojom se, dobivajući uvid u navike i ponašanja, želi još više približiti kupcima te učvrstiti njihovo povjerenje i vjernost.
Među igračima na domaćem FMCG (Fast-Moving Consumer Goods) maloprodajnom tržištu prihode veće od milijarde kuna lani je ostvarilo i križevački KTC, koji je gotovo 10-postotnim rastom dosegnuo 1,7 milijardi kuna.
Tu je i Metro Cash & Carry. Kao lider u HoReCa sektoru koji opslužuje više od 20 tisuća kupaca iz tog segmenta, Metro je s oporavkom turizma prošle godine ostvario porast prihoda za 20 posto, na 1,8 milijardi kuna. Poslovanje mu počiva na deset veleprodajnih centara. Uz male trgovce, hotele, restorane i ugostitelje (HoReCa) kao glavne klijente, orijentiran je na mala i srednja poduzeća i samozaposlene profesionalce. Svojim kupcima nudi i podršku u digitalizaciji poslovanja, a u Upravi ističu i da hrvatski proizvodi u vlastitoj robnoj marki Metroa trenutno imaju udjel od 50 posto.
S mrežom koju čini više od 900 prodajnih mjesta Tisak je pak najveći maloprodajni lanac kioska u Hrvatskoj, a 13-postotnim rastom prihoda lani je dosegnuo dvije milijarde.
U segmentu tzv. neprehrambene trgovine prihodima je i lani prednjačio Pevex kao lider u do-it-yourself segmentu s ostvarenih više od dvije i pol milijarde kuna, dok je, primjerice, lider među lancima drogerija, dm-drogerie markt, lani premašio dvije milijarde kuna (Muller je na 1,7 mlrd.).
Pevex je i u prvoj godini pandemije imao rast prihoda, a lani je samo još ubrzao, na 11 posto, premašivši 2,5 milijardi, dok je Bauhaus, koji ima i znatno manju prodajnu mrežu, s rastom prihoda tek nešto ispod deset posto stigao na 1,43 milijarde kuna prihoda. Lanci trgovina za uređenje doma Emmezeta i Lesnina lani su se ponovno vratile u “klub milijardera” po prihodima, nakon što su iz njega 2020. bili ispali jer je taj segment bio izloženiji Covid-mjerama. Prošle godine Emmezeta je zabilježila skok prihoda za čak četvrtinu, a Lesnina oko 8,5 posto.
Ikea je pak sa svojom robnom kućom u Zagrebu, uz dostavne centra u Rijeci, Splitu, Osijeku, Dubrovniku, Puli i Zadru, lani ostvarila 872 milijua kuna prihoda, što je 12 posto više nego godinu prije.
Nikolaos Migkianis, direktor tržišta IKEA Hrvatska, kaže kako je dugoročni cilj tvrtke nastaviti ulagati, kako u ponudu pristupačnih relevantnih proizvoda i usluga, tako i u približavanje što je moguće većem broju ljudi u Hrvatskoj.
Strategija Ikee
”Prošle godine otvorili smo naš Studio za planiranje u Splitu, a nedavno smo mu dodali i B2B usluge. Nastavili smo širiti naše Klikni i preuzmi opcije, dodajući im Varaždin, Čakovec i Slavonski Brod.Tijekom ovog ljeta proširili smo naše Paketne usluge po mjeri na više od 600 lokacija u Hrvatskoj u suradnji s OEX-om, Tiskom i drugima, a uveli smo i novu paketsku uslugu najniže cijene”, ističe.
Usto, prostor robne kuće “Takvo je – kakvo je” prenamijenjen je u mjesto za cirkularnost proizvoda, produžujući im životni vijek i dajući im drugu priliku, a predstavljena je i Shop and go aplikaciju za brzu i jednostavnu naplatu u robnoj kući. Uskoro se proširuje tim za Human Remote Selling, kao i usluga planiranja doma te dizajna interijera, kako bi se pokrilo više dijelova Hrvatske i ponudilo stručnost Ikee u opremanju doma ljudima koji će je moći koristiti iz udobnosti njihovih domova.
Usto, planu je i otvaranje 24/7 usluge Klikni i preuzmi u zagrebačkoj robnoj kući, a istražuju se i druge prikladne lokacije u Hrvatskoj kako bi se kupcima ponudile te usluge, kaže Migkianis. Veliki šoping centri su, pak, segment koji je pretrpio jače posljedice pandemije koje su se odrazile na poslovanje i u prvoj i u drugoj godini Covid krize.
”Promijenile su se navike kupaca, ali i određene stvari u poslovanju, gdje na svim tržištima npr. zakupci nisu pristajali na dugoročne ugovore jer nitko nije znao kakva nas budućnost očekuje. Porast online trgovine je bio više nego evidentan, a u novije vrijeme svjedočimo i dodatnim pritiscima; od sukoba u Europi, inflacije, enormnog rasta cijena energenata, do procesa uvođenja eura, novog zakona o zaštiti potrošača”, isitče Denis Čupić, čelni čovjek kompanije zadužene za upravljanje Westgate centrom.
Pribojava se da bi bi se potkraj ove godine i tijekom sljedeće mogle obistiniti najave jakog usporavanja potrošnje. “Bez obzira na sve negativne utjecaje, u Westgate smo dovodili zakupce i u vrijeme pandemije. Radi se i na novim projektima, a sprema se i novo ulaganje u Westgate LogCity, najveću potpuno opremljenu privatnu zonu u RH.
Jedini način rasta uz rastuću konkurenciju na malom tržištu kakvo je hrvatsko, te uz online trgovinu koja je doživjela eksponencijalan rast, jest inovativnost i stalno unapređenju ponude”, zaključuje Čupić.
Ako je suditi prema podacima Porezne uprave o fiskalizaciji kao najbržim signalizatorima kretanja potrošnje, vodećim lancima robe široke potrošnje smiješi se još jedna godina relativno visokih stopa rasta – barem kad je o prometu riječ.
U prvih sedam mjeseci fiskalizirani promet u trgovini na malo (bez motornih vozila) bilježi godišnje povećanje veće od 18 posto, pri čemu je kod super- i hipermarketa, formata koji prevladavaju kod najvećih maloprodajnih lanaca, zbog više osnovice prethodne godine promet povećan nešto manje, nepunih 13 posto.
To dijelom ipak odražava i visoku inflaciju, a pita li se potrošače, uvijek je tu i sumnja je li baš sav rast cijena opravdan i tko će u svemu profitirati. Za to će trebati pričekati objave financijskih rezultata za 2022.
Naravno da biljeze veliki rast prihoda kada su neopravdano podigli cujene a mora se jesti.