EK želi ograničiti izravne potpore

Ovo su rekorderi potpora u poljoprivredi, 10 najvećih povuklo 336 milijuna

Foto: Hrvoje Jelavic/Pixsell
Poljoprivreda
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
poljoprivreda
Foto: Večernji list
10 korisnika potpora koji su dobili najviše u 2020.
02.03.2021.
u 19:30
Belje, Novi Agrar i Vupik povukli su najviše potpora.
Pogledaj originalni članak

Belje plus rekorder je po isplaćenim potporama u poljoprivredi u 2020. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ta je Fortenovina perjanica lani iz Programa ruralnog razvoja (PRR), Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te nacionalnog proračuna povukla ukupno 108,4 milijuna kuna. Drugoplasirani Novi agrar iz sastava Žita Marka Pipunića dobio je 38,2 mil. kuna, a Vupik plus, još jedna tvrtka Fortenove, 32,6 milijuna kuna. U top 10 su i Fortenovini PIK Vinkovci, MI Vajda iz Grupe Pivac, Kutjevo Envera Moralića, Moslavina energija Davora Đopara, PP Orahovica i PPK Valpovo M-san grupe te najveći hrvatski uzgajivač tovne junadi Zvonimir Širjan.

Pola novca za 6,5% najvećih

Svake godine lome se koplja oko toga je li sustav koji najvećim tvrtkama i dalje daje najviše pravedan, naročito kad su u pitanju izravna plaćanja (potpore po površini i proizvodno vezane potpore u stočarstvu i ratarstvu). Gotovo trećinu tih plaćanja, koja su lani iznosila gotovo polovicu od oko 7 milijardi kuna ukupno isplaćenih potpora, dobiva 6,5% najvećih gospodarstava. Europska je komisija model ograničenja izravnih plaćanja po gospodarstvu (eng. capping) u zajedničku poljoprivrednu politiku EU (ZPP) planirala uvesti još 2013. No od 2015. propisano je tek obvezno smanjenje izravnih plaćanja za najmanje 5% za dio koji premašuje iznos od 150.000 eura za pojedinu godinu podnošenja zahtjeva. Međutim, države koje su odlučile dodjeljivati preraspodijeljena plaćanja poljoprivrednicima u okviru izravnih plaćanja i u tu svrhu izdvojiti više od 5% godišnje nacionalne financijske omotnice ne moraju primjenjivati obvezno smanjenje i tako, uz Njemačku, Francusku, Litvu, Rumunjsku i Belgiju-Valoniju, postupa i Hrvatska.

– Za novo programsko razdoblje ZPP-a, koje počinje 2023., prijedlogom EU uredbe o Strateškim planovima predviđeno je smanjenje izravnih plaćanja gospodarstva koja dobivaju više od 60.000 eura godišnje te ograničenje na 100.000 eura. No Hrvatska zastupa stajalište da članice trebaju samostalno uspostaviti model preraspodjele prema svojim specifičnostima te je u tijeku analiza učinaka nekoliko modela – kažu u Ministarstvu te dodaju da je preraspodjela izravnih plaćanja prema malim i srednjim proizvođačima jedan od prioriteta nacionalne poljoprivredne politike u Nacrtu Strategije poljoprivrede do 2030. Provedba starog PRR-a 2014.-2020. produljena je za još dvije godine, a za novo programsko razdoblje još nije usvojena regulativa pa se ne zna hoće li biti izmjena u sufinanciranju velikih korisnika.

Foto: Večernji list
10 korisnika potpora koji su dobili najviše u 2020.

– Imajući u vidu da 20 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prima u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog PG-a, a da gotovo 70.000 njih ne prima nikakve potpore premda su upisani u upisnik, zalažem se za uravnoteženu i pravednu raspodjelu potpora kako bi poljoprivrednici mogli i dalje proizvoditi hranu i čuvati ruralni prostor. U tom smislu potrebno je utvrditi i gornji limit iznad kojeg iznos potpora ne bi smio ići, no samo utvrđivanje tog iznosa trebalo bi staviti u nadležnost država članica, a ne EU – kaže Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Nepravedan sustav u EU

Marijan Jakopović, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako prije izrade strateških planova Hrvatskoj treba detaljna analiza učinkovitosti potrošnje svih vrsta potpora, koje će rezultati biti temelj budućih odluka.

– Oko 40% budžeta EU odlazi na ZPP, a gotovo pola od toga je krivo potrošeno. Od 59 milijardi eura, najmanje 24 milijarde godišnje odlazi u najbogatije poljoprivredne regije EU s najmanje radnih mjesta, a čak 2,5 mlrd. eura predviđenih za ruralni razvoj odlazi u gradska područja, primjerice u centar Londona – ističe Jakopović. Trenutačno 82% isplate ide za 20% farmera, a oko 28% svih izravnih plaćanja koristi samo 2,2% poljoprivrednih gospodarstava, što je dokaz da sustav potpora na razini čitave EU nije pravedan. Trenutačna isplata prvenstveno podupire poljoprivredne regije koje uzrokuju najveće klimatsko zagađenje, s najmanje poljoprivrede prilagođene biološkoj raznolikosti i najmanje radnih mjesta, kaže Jakopović.

VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 7

DE
DeepState
20:15 02.03.2021.

Ovu temu redovito komentiraju ljudi koji blagog pojma nemaju o sustavu poljoprivresnih poticaja u EU. Pa naravno da su najviše dobili najveći jer imaju najviše površina u hektarima koji su osnova za dodjwljivanje poticaja. A i ti naši "najveći" su liliputanci u europskim i svjetakim poljoprivresnim okvirima. Samo u Hrvatskoj se misli da se ratarake kulture tipa pšenice, kukuruza i šećerne repe mogu isplativo uzgajati na tim presmiješnim površinama kojima barataju hrvatski poljoprivrednici. Toliko je povika bilo na omrznute PIK-ove a jedini su imali okrupnjene komade zemljišta od nekoliko desetaka tiauća hektara da bi mogli rentabilno proizvoditi. A tek hrvatski seljak - glasa za kapitalizam i tržišno gospodarstvo a onda blokira ceste jer, pazi sad, država mora otkupiti njegov urod i to po cijeni koju on odredi hahaha....komunjare u glavi ništa drugo. I zaključno opet - živimo u kapitalizmu - osnovna je premisa raslojenost na one koji imaju više hektara i koji rentabilno proizvode. EU sustav postoji od malo prije hrvatske privatizacije i hrvatskog modela ppdjele državnog zemljišta, šta EU briga za hrvatski kriminal i nepotizam

DU
Deleted user
20:57 02.03.2021.

Čitaj; Poticaj za vlast se daje uglavnom velikim igrača koji su sponzori vlasti, a malim igračima se daje poticaj da ne pitaju za velike igrače.

AL
alfagt2015
22:04 02.03.2021.

nazii politila eu i hrvatske je da 95 posto novca i bogatstva posjeduje 5 posto ljudi