Deflacija

Pad cijena brine MMF, bankari EU i HNB još ne vuku poteze

Foto: ilustracija
Pad cijena brine MMF, bankari EU i HNB još ne vuku poteze
22.04.2014.
u 18:00
Pad cijena u osam članica EU, uglavnom najslabijih i zaduženih. HNB upozorava da je pad cijena kratkoročan
Pogledaj originalni članak

Cijene su u osam država članica EU ispod prošlogodišnje razine, a među njima je drugi mjesec i Hrvatska. Za građane izmučene krizom pad cijena robe i usluga mogao bi se tumačiti i kao pozitivan događaj, no ekonomisti još nisu načisto treba li se deflaciji veseliti ili od nje strahovati. Pad cijena pogoduje kupcima, ali smanjuje i odgađa potrošnju, povećava vrijednost duga te dovodi do pada prodaje, a samim time i BDP-a.

Dvomjesečni boravak u zoni deflacije olakšao je Milanovićevoj vladi odluku da poveća trošarine na benzin za 20 lipa jer mogu biti posve sigurni da neće potaknuti divljanje cijena, s čim ovi prostori imaju puno loših iskustava.

Zaiskrilo s MMF-om

Deflaciju tek savladavamo, a prema Državnom zavodu za statistiku, potrošačke su cijene na godišnjoj razini u ožujku pale 0,4%, a u veljači 0,6%, prvi put u novijoj povijesti. Eurostat kaže da smo u minusu 0,1 i 0,2%.

Zbog sve većeg broja država zahvaćenih padom cijena zaiskrilo je i u odnosima MMF-a i Europske središnje banke. MMF na deflaciju gleda kao na novu prijetnju ekonomskom rastu te je očekivao da će guverner Mario Draghi smanjiti kamatnu stopu i drugim mjerama povećati količinu novca u optjecaju. Prvi bankar EU zasad samo promatra zbivanja, a osim bogate Švedske i disciplinirane Slovačke, u deflaciji se nalaze vodeći siromasi EU i najzaduženije članice eurozone Bugarska, Grčka, Cipar, Portugal, Španjolska i Hrvatska. Teško je i reagirati jer su kamatne stope po kojima središnje banke posuđuju novac gotovo na nuli (ECB ima kamatu “visokih” 0,25%). Politiku praćenja zbivanja zauzeo je i HNB, koji je s posljednje sjednice Savjeta poručio da ”očekuje zamjetno usporavanje inflacije”, i to s lanjskih 2,2 na 0,2 posto, a do kraja godine cijene bi mogle dosegnuti 1,1%. HNB ne pokazuje strah od deflacije, a o toj će se temi ovaj tjedan oglasiti i bivši guverner Željko Rohatinski, koji će uz predsjednikova savjetnika Borisa Cotu biti jedan od uvodničara na okruglom stolu Banka magazina.

Šok ponude

Analitičari HNB-a tvrde da na kretanje inflacije utječe pad cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu od sredine prošle godine, na što se početkom godine nadovezao i utjecaj povoljnih vremenskih uvjeta u zemlji.

Godišnja stopa promjene cijena prehrane smanjila se sa 6,6% u lipnju 2013. na -1,4% u veljači 2014. Pozitivan šok ponude, koji ima pozitivan učinak na kupovnu moć stanovništva bez onih nepovoljnih učinaka koji se povezuju s tvrdokornom deflacijom, mogao bi ipak djelovati kratkoročno, procjenjuju u središnjoj banci.

– Za gospodarstvo poput hrvatskog bolje je imati nešto inflacije i manju nezaposlenost nego inzistirati na stabilnosti cijena ili imati stabilnu deflaciju – upozorio je i Boris Cota.

>> Boris Vujčić: Od početka krize HNB je vladama kupovao vrijeme za reforme

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

BU
bubimima
18:15 22.04.2014.

Voljela bih da mi stručnjaci navedu koje su to cijene pale. Odnosno da novinari to istraže. Mislim da bi to bilo zanimljivo saznati.

RA
razer
19:15 27.04.2014.

Kao prvo, ECB mora gledati EMU kao cijelu zonu-ne moze se uciniti nista za samo 1,2,3 zemlje. To utjece i na sve druge. Kao drugo, deflacija je kratkorocna, i ogranicena na samo par mjesta. Nadalje, Hrvatska i Bugarska uopce nisu u EMU, ECN nema veze s time. Jedini nacin da HNB potakne inflaciju bilo bi pustanje tecaja, kao osnovnog sidra. A od toga nista.