Pao dug države u trezorcima, niske kamate otjerale banke

Ministarstvo financija najavilo je novu aukciju trezorskih zapisa za sljedeći tjedan kada namjerava izdati 700 milijuna kuna tog vrijednosnog papira kojim se država zadužuje na rok do godinu dana.

U ovome trenutku izdano je 18,1 milijarda kuna trezorskih zapisa, od kojih 1,37 milijardi stiže na naplatu idući tjedan. Od početka ove godine vrijednost svih upisanih trezorskih zapisa smanjena je za milijardu kuna, a unazad godinu dana za 3,5 milijardi kuna.

Ne isplati se

Država se manje zadužuje korištenjem trezorskih zapisa zbog dva razloga, jedan je bolja naplata poreza koja je došla s gospodarskim rastom, a drugi što ga banke nerado kupuju. Premda je likvidnost bankarskog sustava na povijesno najvišim razinama – slobodnog je novca ovaj tjedan bilo 9,4 milijarde kuna – banke izbjegavaju kupovati kratkoročne vrijednosne papire države jer im je kamata pala na 0,95 posto! Ovaj je tjedan, primjerice, država ponudila 700 milijuna kuna trezoraca, ali zatvorila je samo 320 milijuna kuna, i to uglavnom s nebankarskim financijskim sektorima, odnosno mirovinskim i investicijskim fondovima te osiguravajućim društvima.

– Smatramo da bi i na najavljenoj aukciji odaziv investitora mogao biti nešto slabiji s obzirom na neatraktivnost prinosa – prokomentirali su analitičari RBA. Očekuje se i skoro izdanje kunske državne obveznice, budući da u srpnju dospijevaju obveznice vrijedne 3,5 milijardi kuna izdane 2011. godine! To je petogodišnje zaduženje državu stajalo 5,78 posto kamate godišnje, a usporedbe radi iste te 2011. godine, cijena jednogodišnjih trezorskih zapisa penjala se i na 5,20 posto! Kako smo se u vrijeme kad je kapital bio skup zaduživali preko svake mjere, Hrvatska se sad u vrijeme jeftinog novca našla u paradoksalnoj situaciji da se razdužuje i štedi! Umjesto u razvoj i nove projekte, mi novi kapital ulažemo u kamate, za koje godišnje odlazi oko 3,6 posto BDP-a. To je dva puta više od očekivane stope rasta u ovoj godini, a uz loša demografska kretanja, znatno utječe i na procjenu da je potencijalna stopa rasta hrvatskoga gospodarstva oko jedan posto. Ove godine na naplatu dolazi nešto više od 17 milijardi kuna duga.

Dobro se puni

Proračun se i dalje puni u skladu s pozitivnim gospodarskim kretanjima. Prva tri mjeseca prihodi su bili za milijardu kuna veći u odnosu na isti period prošle godine i iznosili su 29,1 milijardu kuna, dok su rashodi bili 31 milijardu. U odnosu na prvi kvartal prošle godine prihodi su povećani za 3,7%, dok su rashodi smanjeni za 6,5%. Kad je riječ o porezima, lošija je naplata PDV-a za 1,5 posto (vjerojatno zbog utjecaja jednokratne uplate Inina poreznog duga koja je bila na početku 2015. godine), dok su znatno porasli prihodi od trošarina, poreza na dohodak i doprinosi. Zabilježen je i rast prihoda od pomoći za 1,1 milijardu kuna, jer se povećao dotok kapitala iz fondova Europske unije.