Perspektiva u ciljanim proizvodima i nišama te turizmu izvan sezone

Sve je veća zainteresiranost hrvatskih poduzetnika za prodor na tržište najbrže rastućega gospodarstva u svijetu. No trenutačni hrvatsko-kineski gospodarski odnosi (veliki hrvatski trgovinski deficit i nepostojanje važnih uzajamnih ulaganja) ne zadovoljavaju i zahtijevaju učinkovitiju gospodarsku strategiju, određivanje perspektivnih gospodarskih sektora i grupacija te usredotočenost na pojedine regije i niše jer je kinesko tržište preveliko, čulo se na jučerašnjem skupu APIU-a "Kako poslovati na kineskom tržištu".

Izvoz RH u Kinu u 2008. rastao 77 %, ukupna vrijednost izvoza samo 2 %

Prema riječima Tomislava Bošnjaka, načelnika Uprave za izvaneuropsku bilateralnu suradnju Ministarstva vanjskih poslova, hrvatski trgovinski deficit s Kinom u 2008. iznosio je čak 1,85 mlrd. dolara, s time da je hrvatski izvoz količinski porastao za 77 posto, a uvoz iz Kine samo 17,6 posto. Unatoč tako velikom porastu hrvatskog izvoza, novčana vrijednost izvoza, međutim, porasla je samo za dva posto, a sličan je trend nastavljen i lani.

U središtu hrvatskog izvoza trebali bi biti proizvodi koji se mogu prodati u Kini poput drva, koje već dolazi na kiinesko tržište, ali preko trećih država, te namještaja... Znakovito je da je lani i u vrijeme krize i recesije prodaja robe široke potrošnje u Kini rasla čak 15,6 posto. Veliki potencijali su i u turizmu izvan sezone što odgovara rasporedu kineskih praznika, ali je potrebno biti vrlo oprezan da turističke grupe ne bi poslužile kao kanal za ilegalnu migraciju preko Hrvatske na zapad, što je bio slučaj s prvom kineskom turističkom grupom nakon potpisivanja Memoranduma o suradnji 2003. godine, rekao je Bošnjak.

Isto tako, potrebno je voditi računa i o problemima rada jer se sve više domaćih radnih mjesta u svijetu gubi zbog preseljenja proizvodnje u Kinu. Stoga je potrebno mudro promisliti pod kojim uvjetima omogućiti da kineske kompanije sudjeluju u izgradnji ili modernizaciji hrvatske infrastrukture kao što su mostovi, ceste, željeznice... I dalje bi, rečeno je, trebalo promovirati prometne adute Hrvatske kao što je peti europski koridor, te luke Rijeku i Ploče, koje mogu biti ulazni koridor za kinesku robu dalje prema Europi.

Kineska ulaganja dobrodošla, kao i svaki drugi strani kapital

- Kineska ulaganja su dobrodošla pod uvjetima pod kojima je dobrodošao i svaki drugi strani kapital. Do sada kineske velike kompanije nisu pokazivale interes za direktna, proizvodna ulaganja u RH, no u posljednje vrijeme neke od njih spremne su financirati i izvoditi veće infrastrukturne projekte u Hrvatskoj. Ali i bez obzira na mogući uspjeh takvih projekata, potrebno je potencijalne kineske partnere u RH informirati i o natječajima za gradnju infrastrukturnih objekata, privatizacijama u tijeku, ulaganjima u poslovne zone... - rečeno je na skupu.

Qian Chagyong, ekonomski i komercijalni savjetnik veleposlanstva NR Kine, istaknuo je da je lanjski posjet kineskog predsjednika Hu Jintaoa Hrvatskoj otvorio novo poglavlje u gospodarskoj suradnji dviju zemalja. 

Hrvatska je najveći trgovinski partner Kine među zemljama u regiji. Kineska će strana, najavio je, pomoći nastup hrvatskih gospodarstvenika u Kini. Prva konkretna akcija bit će deset besplatnih štandova na gospodarskom sajmu u Šangaju sredinom godine i održavanje hrvatskog dana na sajmu.

Gospodarstvo Kine poznato je kao jedno od vodećih tranzicijskih gospodarstava svijeta, koje s udjelom od više od 13 posto sudjeluje u ukupnom svjetskom BDP-u, a u svjetskom uvozu s udjelom od 6 posto.

Restrukturiranje gospodarstva, koje je započelo 1978., dovelo je do deseterostrukog povećanja BDP-a, a prema paritetu kupovne moći Kina je drugo najveće gospodarstvo svijeta. Procjenjuje se da je stopa realnog rasta BDP-a u 2008. iznosila 9 posto, stopa inflacije 5,8 posto, dok su plaće proteklih godina rasle u prosjeku 10-14 posto godišnje.