Peruško odbacio sve žalbe na nagodbu i smijenio šefa Leda

Izvanredna uprava Agrokora odgovorila je na čak 92 žalbe koje su nezadovoljni vjerovnici uputili Trgovačkom sudu u Zagrebu na model nagodbe izglasan u srpnju. Sada je na Visokom trgovačkom sudu (VTS) da na temelju žalbi i odgovora Agrokora donesu pravorijek o pravomoćnosti nagodbe.

Pravomoćnost se najavljivala za potkraj rujna, međutim, s obzirom na to da VTS još nije ni dobio predmet, realnije je da će do presude doći tek u studenome. Kako izvanrednoj upravi treba barem tri mjeseca za implementaciju nagodbe, vlasnici Agrokora u svoju kompaniju neće ući prije kraja prvog tromjesečja 2019., a moguće je da će svoje vlasničko pravo moći iskoristiti tek u lipnju iduće godine, što bi značilo da će izvanredni povjerenik Fabris Peruško kompaniju voditi sam, bez prave kontrole vlasnika, gotovo godinu dana nakon izglasavanja nagodbe. U Agrokoru kažu da imaju više od 100 tisuća koraka implementacije, među kojima su najbitniji prijenos imovine na zrcalna društva kompanija koje su proglašene insolventnima. Vlasnici u ovom interregnumu u kojem je lex Agrokor izvan snage mogu djelovati samo tijekom mjesečnih sastanaka ili pak putem privremenog vjerovničkog vijeća, koje se nije sastalo od srpnja.

U Agrokoru kažu da nitko nije zatražio sastanak vijeća, ali Trgovačkom sudu dobavljači su podnijeli zahtjev za sazivanje sjednice tijela. U međuvremenu u Agrokoru Peruško postavlja nove čelnike tvrtki pa je tako nakon Jamnice, Konzuma BiH i smjene u Mercatoru u utorak postavljen i novi šef Leda. Iako je Ledo postigao najveću neto dobit među svim tvrtkama u sastavu Agrokora u prvoj polovici 2018., Dario Vrabec, koji ga je tada vodio, odlazi iz tvrtke. U službenom priopćenju piše da je otišao na svoj zahtjev, ali već se dulje od dva tjedna u kuloarima govori da je smijenjen. Zamijenio ga je Marin Poljak, koji je došao iz tvrtke Philip Morris International s pozicije direktora transformacije za ključna europska tržišta.

U njegovu životopisu vidljivo je da mu je menadžersko iskustvo usko vezano uz duhansku industriju. Neki od vjerovnika Agrokora drže da se izvanredna uprava treba ponašati poput tehničke vlade pa zamjera donošenje ključnih odluka poput imenovanja visokopozicioniranih kadrova, ali još nema službenih komentara na Peruškovu kadrovsku križaljku. Naime, do pravomoćnosti nagodbe oni i ne mogu formalno djelovati kao vlasnici, a nju mora potvrditi sud. Među 92 žalbe, koje je izvanredna uprava redom odbacila kao neosnovane ili nedopuštene, kažu izvori, nekoliko ih je koje izazivaju brigu. Ipak, svi se nadaju da će VTS potvrditi dogovor vjerovnika s obzirom na to da bi pad nagodbe značio scenarij koji nitko ne želi. Agrokorova privremena uprava na dvije tisuće stranica žalbi, među kojima su i one Adris grupe, Agrama, Udruge manjinskih dioničara, Addiko i Raiffeisen banke te Medike ili Žita, odgovorila je skupno na 47 stranica podijelivši ih po temi prigovora. Izdvajamo najčešće motive za žalbu s odgovorima iz Agrokora.

1. Addiko bank i Adris grupa prozvali su izvanrednog povjerenika za netransparentnost te istaknuli da nije svim vjerovnicima omogućio jednak pristup podacima.

Agrokor drži da je izvanredni povjerenik postupao onako kako mu je nalagao zakon. Svaki mjesec podnosio je izvješća Ministarstvu i Privremenom vjerovničkom vijeću o gospodarskom i financijskom stanju koncerna, piše u odgovoru. Dodaju da je sud redovito omogućavao uvid u sudski spis i svaki je vjerovnik imao redovit pristup informacijama.

2. Nekoliko žalitelja ističe da Privremeno vjerovničko vijeće nije smjelo donijeti odluku o nacrtu nagodbe.

Agrokor tvrdi da su Privremeno vjerovničko vijeće i Odbor vjerovnika iz stečajnog zakona dva različita instituta te da se žalitelji nemaju pravo pozivati na taj zakon. Napominju da PVV ima ista prava, ovlasti i obveze kao i Vjerovničko vijeće, kako pogrešno tvrde

žalitelji, a za ispravak nije trebala posebna odluka Privremenog vjerovničkog vijeća.

3. Adris grupa d. d. tvrdi da je roll-up kredit štetan za Agrokor, netransparentan te da oni koji su u njemu sudjelovali imaju veći postotak namirenja.

Agrokor ističe da je roll-up preuzet radi smanjenja rizika, nastavka poslovanja te očuvanja imovine, i to uz suglasnost PVV-a čija su četiri člana od njih pet potvrdila odluku. Ističu i da kreditori nisu u povlaštenom položaju jer taj kredit nije dio nagodbe.

4. Adris grupa i Addiko Bank tvrde da je prijenos imovine na zrcalna društva nezakonit jer za tu odluku nije tražena suglasnost skupština tvrtki.

U Agrokoru pak tvrde da to nije preduvjet valjanosti nagodbe jer je štiti lex Agrokor u kojem piše da je izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela dopušteni ako je to potrebno za sklapanje nagodbe.

5. Ivica Todorić, Adris grupa i Triglav osiguranje žalili su se na model namirenja.

U Agrokoru tvrde da odabrani model namirenja onemogućava u pravilu zabranjen proboj zida pravne osobnosti među korporativno povezanim trgovačkim društvima. Ističu da razdvaja insolventne od solventnih društava, poštuje načelo da svaki dužnik odgovara za svoje obveze, pravilno razvrstava vjerovnike te omogućava najefikasnije i najpravednije namirenje vjerovnika. Izvanredna uprava posebno je odgovorila na žalbe Ivice Todorića za kojeg tvrdi da nije vjerovnik, nije glasovao o postupku pa nije ni strana u postupku. Nezadovoljni su se žalili i zbog mobilne aplikacije za glasovanje na ročištu, prijenosa koncesija 
te prijenos na nizozemski holding.