Prvih pet tvrtki odlučilo je podignuti tužbe za obeštećenje protiv države jer nisu dobile ništa, nego su uništene. Nismo dobili niti „oprostite“, niti naknadu, ništa, a očekuje se da kažemo hvala za nešto što su dobili, hvala Bogu, naši zaposlenici, a dobili su crkavicu koju bi u gotovo istom iznosu dobili da su otišli na burzu rada – revoltirano je najavio Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, predstavljajući tužbu koju njihovi predstavnici iz pet najugroženijih sektora podižu protiv države tražeći obeštećenje zbog, kako smatraju, nezakonitih odluka Stožera civilne zaštite koje su im ugrozile poslovanje.
Prekršen je, istaknuo je Mate Matić iz odvjetničkog ureda Matić i partneri koji ih zastupa, i Ustav njegov članak 49. kojim država regulira jednak pravni položaj svim poduzetnicima na tržištu, članak 50. koji kaže da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu ograničiti samo zakonom, i to uz naknadu tržišne vrijednosti, te članak 54. koji jamči pravo na rad i slobodu rada.
- Dobro je predsjednik Milanović rekao da je trebalo proglasiti izvanredno stanje. Kako to nije napravljeno, nikakve zakonske osnove za odluke SCZ-a nije bilo. Povrijedili su Ustav, ustavna prava ovih ljudi, a to su ozbiljne povrede. Tužbe su već pripremljene, gospodo, imate tri mjeseca. Od države očekujem ozbiljan angažman i donošenje rješenja – poručio je Matić.
Bujas je istaknuo da su oni u malim i mikro tvrtkama, koji su zapravo i radnici, i poduzetnici, i poslodavci, stjerani pred kut nakon više od godinu dana pregovaranja. - Pet malih poduzetnika koji su zapošljavali od jednog do 20 radnika, danas su ruine. Tih 12 milijardi naknada niste uložili vi, nego mi! Niste to vi dali, nego mi. Vi niste dali jednu kunu! Mi smo dali i u borbene avione, i milijarde za sve vaše promašaje u zadnjih 30 godina - ogorčen je čelnik UGP-a.
Među podnositeljima tužbi je i Nikola Božić, vlasnik restorana Đurina hiža, koji je naveo paradokse u postupanju hrvatskih vlasti u pandemiji. Hrvatska je, kaže, jedina članica EU koja nije obeštetila svoje poduzetnike. Austrija je to učinila sa 80 posto prometa za 2020. u odnosu na 2019., Njemačka sa 70 posto i smanjenjem PDV-a sa 19 posto na nulu do kraja 2020. i do kraja 2022. bit će sedam posto za ugrožene djelatnosti, dok Hrvatska nije uopće smanjila PDV, nije ukinula gotovo nikakve parafiskalne namete, nego je lokalna zajednica ukinula komunalne naknade.
- Sve je to jako malo. Još jedan paradoks je da su potpore, zapravo za zaposlenike, a ne za poduzetnike, kasnile više od 40 dana u drugom valu, u prvom je bilo sve u roku. U Varaždinskoj županiji mi smo prvi zatvoreni, već u studenome, a potpore su isplaćene tek u veljači. Morao sam posuđivati novce od svojih prijatelja za dva turnusa isplate plaća. Da bih uopće participirao za potporu za 11. mjesec sam morao isplatiti plaću za 12 mjesec – otkriva Božić.
Država ih, nastavlja, nije zaštitila ni od banaka, odobreni okvirni minus istekao mu je 13. ožujka, dao je zahtjev u PBZ-u u Varaždinu za produženjem bezuspješno ga pokušavajući reprogramirati, no do danas banka ga još nije reprogramirala. S računa su mu skinuli 50.000 kuna i stali s tim tek 1. svibnja.
- Nisam mogao novac sakriti niti sam želio, kod nas je više od 70 posto kartičnih transakcija i sve što je sjelo na račun, banka je uzela. Leasing kuće me blokiraju svaka dva mjeseca, a zbog pet dana blokade banka mi neće reprogramirati minus, to im je alibi – očajan je Božić koji, kako bi održao biznis, sudjeluje na regionalnim gastro sajmovima sa štandom svog restorana.
Tomislav Drvar, vlasnik turističke agencije „Svi koncerti“, koji također diže tužbu, postavio je pitanje o diskriminaciji a pro pos uvjetovanja potpora cijepljenjem.
- Tvrtka sa 100 zaposlenih ima 29 necijepljenih, ali ta ista tvrtka i dalje dobiva poticaj za svakog zaposlenika. Tvrtka s troje zaposlenih i jednim necijepljenim dobit će potporu samo za cijepljene. Sada se mi pitamo, koji je veći rizik i koja tvrtka je veća opasnost za društvo i širenje korona virusa od ove dvije koje sam naveo?! – kaže Drvar koji se također žali da je do kredita nemoguće doći, banke ih smatraju vrlo rizičnom djelatnošću, a garancija države ništa ne vrijedi, iako su se hvalili kako će pomoći turističkom sektoru.
Odvjetnik Mate Matić pojasnio je da je, u slučajevima kad se tuži država, nužno proći pokušaj mirenja i dolaska do mirnog rješenja, a razdoblje predviđeno za tu fazu postupka traje najviše tri mjeseca.
- To je dobra šansa državi da pokuša pronaći adekvatno rješenje za ljude koji su strahovito pogođeni situacijom. SCZ je donio 13 odluka, na temelju čega? Ničega. Za te odluke morate imati barem neka istraživanja, ne jer ste vas troje, petero ili 15-ero donijeli neku odluku i odlučili ograničiti prava – kaže Matić.
U njegovu odvjetničkom uredu uzdaju se i u recentna tumačenja Općeg suda EU, gdje se navodi da je sve što je ograničeno ili zabranjeno poduzetnicima odlukama Vlade (kod nas Stožera) mora biti nadoknađeno. I Ustavni sud Španjolske lockdown iz 2020. proglasio je neustavnim.
- Gospodo, shvatite ovu tužbu ozbiljno, UGP je sa 18.000 članova ozbiljan reprezent hrvatskih malih gospodarstvenika, jer HOK, HGK ni ostali ne rade ništa, samo su prisilni nametnici. Ovo nije blef ekipa, shvatite nas ozbiljno – poentirao je prvi čovjek UGP-a. Ovo je, kaže, zadnje što mogu staviti na stol.
- Nakon što je netko izgubio milijun kuna u godinu i pol dana dobit će 21.000 kuna? Vi ste smislili nešto što je bolje da niste smislili, nakon godinu i pol pregovaranja – zaključio je, referirajući se na naknade koje dobivaju prijevoznici. Poručio je da se očekuju da hrvatski suci na ovom slučaju pokažu da su neovisni.
koja je to država u europi proglasila izvanredno stanje? dal je zoran milanović zatražio izvanrednu sjednicu sabora po tom pitanju? nije. dal je državi prijetila takva opasnost da se trebalo uvoditi izvanredno stanje? dal znate što znači uvođenje izvanrednog stanja? da onda staje život, ceste pune policije, vojske, kontrole na svakom koraku, totalni nadzor... ovo što smo mi i drugi imali, jest neki hibrid, za kojeg je teško pronaći mjesto u sadašnjim zakonima, koji ne predviđaju ovakva stanja, zato se i polako pripremaju izmjene ustava kako bi ovo bilo na bolji, razumljiv način, definirano. to što je nekome privremeno onemogućen rad, a dobio je potporu države za plaće radnika koji, pazite, nisu radili, je lijepa gesta države. država je mogla komotno zabraniti okupljanja većeg broja ljudi, reći da je to najviše 3 u jednoj prostoriji, propisati kvadraturu, i što onda? u krčmi (oni se najviše bune) bi imali 15 pijanaca, dođe inspekcija i zatvori te, popiješ debelu kaznu, nemaš par mjeseci nikakvih prihoda... jel to razlika prema onom što je država napravila? izgubljena dobit... pa lijepo, imao je i manje troškove, a pitanje mogućeg profita je za diskusiju. dal bi imao goste u kafiću, ako bi njima bilo zabranjeno boraviti u prostoriji sa više od 3 osobe... ti, konobarica i jedan šofer koji je stao na kavu. to bi bio vaš biznis?