Telefonska sjednica Vlade održana u ponedjeljak obuhvatila je četiri odluke koje su dijelile Petrokemiju od uspješne dokapitalizacije. HEP je dobio zeleno svjetlo za reprogramiranje duga, država je preuzela 450 milijuna kuna dugova u zamjenu za dionice kutinske industrije te za jednu kunu preuzima i tvrtku Petrokemija Agro Trade.
Usporedno s odlukama Vlade Petrokemija je objavila javni poziv potencijalnim ulagačima koji imaju tri dana da iskažu interes za kupnju novih dionica kutinske kompanije. U roku tri dana tako bi Petrokemija mogla postati privatna kompanija bez prevelikih dugova, ali s ozbiljnim udjelom države. Novi većinski vlasnici bit će Ina i Prvo plinarsko društvo koji bi u kompaniju trebali donijeti oko 300 milijuna kuna svježeg novca, a u dokapitalizaciji će sudjelovati i neke državne tvrtke, a možda i mirovinski fondovi. Vlasnička struktura bit će jasnija u srijedu kada će biti poznato tko je sve otkupio nove dionice.
Odluke Vlade su pak očistile Petrokemijine dubioze koje su priječile ulazak svježeg novca. Da će država preuzeti na sebe kredite od 450 milijuna kuna, znalo se već u svibnju kada je bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić s potencijalnim ulagačima dogovorila model privatizacije Petrokemije. HEP, kojem je kutinska industrija izložena kroz dugove za plin, dobio je danas odlukom Vlade pravo reprogramirati i refinancirati dug za plin do iznosa od 330 milijuna kuna.
– Mi želimo dugove transferirati u vlasništvo. U jednom trenutku, kada se dokapitalizacijom dođe do kapitala, država će u konačnici ostati vlasnik ispod 20 posto – kazao je nedavno ministar gospodarstva Darko Horvat, dodajući da će država imati jednog člana u Nadzornom odboru kompanije, ali da neće inzistirati na participaciji u Upravi. Krajem rujna, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dopustila je koncentraciju kojom bi Ina i PPD ulaganjem u dokapitalizaciju kutinske tvrtke stekli zajedničku kontrolu nad kutinskom tvrtkom, što je bio jedan od koraka na putu do preuzimanja kompanije.
Petrokemija u međuvremenu niže gubitke iz poslovanja, a kako je Uprava kompanije više puta pojašnjavala, u radu je jako koči dug za plin koji pak dovodi do kupovanja te glavne sirovine za proizvodnju po nepovoljnijim uvjetima. Plin je na tržištu i poskupio, kao i cijena emisijskih jedinica CO2, što je dovelo do dodatnog opterećenja na poslovanje tvrtke. U iščekivanju dokapitalizacije kapital i rezerve Petrokemije u prvom su polugodištu potonuli za 177,7 milijuna kuna. Računajući i poslovanje u protekloj godini u osamnaest mjeseci Petrokemija je generirala 373 milijuna kuna gubitaka.
U prvoj su polovici godine prihodi pali za šest posto, a rashodi su rasli i to na 1,11 milijardu kuna. Naknade za emisiju CO2 pridonijele su gubitku sa 64 milijuna kuna dok je rast cijene plina donio oko 60 milijuna kuna. Okolnosti na petrokemijskom tržištu su nepovoljne pa je teško očekivati da će i kutinska Petrokemija odmah po privatizaciji poslovati pozitivno, ali to barem više neće biti briga građana koji su sve njezine dubioze godinama plaćali iz svojih džepova.
Pogledajte video s predstavljanja knjige Martine Dalić:
To je petrokemija koja koja je gubitas od kad je napravljena