Malo se kompanija u Hrvatskoj može pohvaliti tako bogatom povijesti poput PLIVE, a još ih je manje koje su toliko puta pomicale vlastite granice izvrsnosti. Zahvaljujući sinergiji vrhunskih stručnjaka, među kojima su bili i brojni vizionari svog doba, i svijesti o važnosti neprestanog razvoja, PLIVA je danas najveći neto domaći izvoznik i na prvom mjestu ljestvice farmaceutskih kompanija u regiji.
Uspjeh od samog početka
Sve je počelo 1921. godine u tvornici „Kaštel“, koju su osnovali zagrebačko dioničarsko društvo za promet droga i kemikalija „Isis“ i budimpeštanska tvornica lijekova i kemijskih proizvoda „Chinoin“. Godina je to velikih događaja, u kojoj Albert Einstein dobiva Nobelovu nagradu za fiziku, a oboljelima od šećerne bolesti život mijenja otkriće inzulina. U početku je „Kaštel“ bio orijentiran na proizvodnju biljnih ekstrakata, no 1923. godine počinje s proizvodnjom farmaceutskih preparata i galenskih pripravaka te postiže velik uspjeh proizvodnjom Distola.
Fokus na vlastite supstance
Iste godine kad je Mickey Mouse na parobrodu Willie uplovio u dječja srca diljem svijeta, 1928. „Kaštel“ seli proizvodnju u Zagreb i stavlja naglasak na stvaranje vlastitih supstanci. U ostvarenju tog sna važnu će ulogu odigrati susret velikih ljudi industrije – tadašnjeg direktora tvornice dr. Eugena Ladanyja i budućeg nobelovca dr. Vladimira Preloga. Tako 1935. godina postaje jedna od značajnijih u povijesti PLIVE, kao što je i u svijetu obilježena prvim eksperimentalnim korištenjem radara i rođenjem kralja rock 'n' rolla Elvisa Presleya. Dogovorena suradnja „Kaštela“ i dr. Preloga rezultirala je osnivanjem istraživačkog laboratorija, prijavom prvog patenta 1936. godine te plasmanom sulfanilamida Streptazola koji je 1937. godine, baš poput budućeg američkog predsjednika Ronalda Reagana sa svojom prvom ulogom u filmu „Love is on the air“, ostvario uspjeh.
Proizvodnja i tijekom rata
Novo je ime tvornica dobila 1941., nakon što je vlast integrirala Školu narodnog zdravlja, Higijenski zavod i Drogeriju na veliko u Banovinski zavod za proizvodnju lijekova biološkog i kemijskog sastava (PLIBAH). PLIBAH ubrzo postaje Državni zavod za Proizvodnju Lijekova I Vakcina (PLIVA), a godinu dana kasnije po nalogu Ministarstva zdravstva kupuje „Kaštel“ koji tako i službeno postaje dijelom PLIVE.
Uspon na svjetskim tržištima
Pedesete su godine bile vrijeme stvaralačkog zanosa pa je tako i PLIVA uspostavila galenski, tabletni i injekcijski odjel, a 1952. godine osnovala i vlastiti Istraživački institut te Zagrepčanima dala novi zaštitni simbol, PLIVIN znak na Trgu bana Jelačića. Nekoliko godina kasnije kreće i izgradnja stambenih naselja na južnoj obali Save, na čelu sa Savskim gajem i Zapruđem. PLIVA postaje jedna od rijetkih farmaceutskih kompanija koja započinje proizvodnju vitamina C i B6 prema vlastitoj patentiranoj tehnologiji, a 1959. godine počinje s radom na proizvodnji oksitetraciklina, antibiotika širokog spektra djelovanja. Uslijedilo je i odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) 1965. godine, a novi su proizvodi utrli put ekspanziji na svjetskim tržištima. Do 1980. godine pokrenuta je proizvodnja 132 nova lijeka, od kojih 58 po izvornim recepturama. U to je vrijeme i Zagreb napravio velik iskorak i to preko rijeke Save, produljenjem tramvajske pruge do naselja Sopot.
Povijesno otkriće Sumameda
Svjetsku je medicinu obilježila 1980. godina, u kojoj je otkriveno cjepivo protiv hepatitisa B, ali i jedan od najuspješnijih antibiotika u svijetu – azitromicin, PLIVIN vlastiti originalni antibiotik, zaštićen pod imenom Sumamed. Zahvaljujući njemu cijeli je svijet čuo za Hrvatsku i Zagreb, a dodatnoj je popularnosti glavnog grada pridonijela i Univerzijada 1987. godine, s brojnim novim kulturnim sadržajima i objektima, poput dvorane Cibone, ŠRC-a Jarun i autobusnog kolodvora. Obnovljen je i Trg bana Jelačića na koji je vraćen zdenac Manduševac, a vrata otvara i Muzej Mimara.
Rast PLIVE nije zaustavio ni Domovinski rat u kojem je fokus stavljen na pomoć ugroženim područjima. Daljnju je ekspanziju donio investicijski val 2000-ih godina, kad se otvaraju novi pogoni za proizvodnju azitromicina u Savskom Marofu i suhih oralnih oblika lijekova u Zagrebu te Novi istraživački institut.
Velike investicije
Nakon zaokreta prema generičkom poslovanju, PLIVA 2006. godine ulazi u sastav američkog Barra, iste godine kad i Google kupuje popularni servis Youtube., a 2008. uslijedio je ulazak PLIVE u Teva Grupu, jednu od najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija. Kratko vrijeme nakon toga počinje najveći investicijski ciklus u povijesti PLIVE pa je tako u Zagrebu 2012. osnovan Centar financijskih aktivnosti za Tevine europske lokacije, a 2013. otvoren novi pogon za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova i proizvodnju injekcija. Početkom 2016. pušten je u promet i novi pogon za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija u Savskom Marofu, a u posljednje je dvije godine uloženo više od milijardu kuna u aktivnosti istraživanja i razvoja.
Samouvjereno u budućnost
Svakodnevna otkrića znanstvenika u području medicine i daljnji razvoj tehnologija, poput proizvodnje tkiva iz vlastitih stanica te genetski modificiranih virusa koji napadaju tumorske stanice, svijetu daju nove razloge za optimizam. S više od 400 patenata u preko 40 zemalja svijeta, PLIVA danas samouvjereno gleda u budućnost, nošena znanjem i entuzijazmom svojih stručnjaka i s fokusom na temeljni cilj poslovanja – poboljšanje kvalitete života i zaštitu zdravlja visokokvalitetnim i dostupnijim lijekovima.