'Po pomoć države požurili i oni koji su prije dobro zarađivali'

Hrvatka je došla u prekretnicu, treba promijeniti smjer i strukturu svoje ekonomije. Turizam ne može biti grana koja nosi čitavu ekonomiju, nego samo potpora industrijskoj i poljoprivrednoj politici. Sad se pokazalo da imamo jednu od najlošije strukturiranih ekonomija jer nam skoro 30 posto BDP-a ovisi o turizmu koji je voluntarna, ranjiva grana ekonomije koja bi ionako stradala i da nije pandemije. Upozoravao sam – neka netko baci samo dvije petarde u Dubrovniku u srcu sezone, nastradao bi čitav naš turizam, a on i povukao čitavu ekonomiju.

Govori nam to dr. Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa koji se uključio u kampanju koju je pokrenula Styria Media Group '"Budite heroji koje Hrvatska treba". 

U njoj govorimo s čelnicima gospodarstva u Hrvatskoj o tome što trebamo napraviti da bi se sačuvalo što više gospodarstva. Naš sugovornik otvoreno progovaram i o medijskoj industriji poručujući: "Trebamo poticati ulaganje oglašivača u medije u Hrvatskoj".

- Treba nam potpultni reset ekonomije, usudio bih se reći čak nova ekonomija. Možda zvuči teško, ali treba nam neka vrsta ekonomije planske privrede. Zanemarili smo planiranje, uništili ekonomske institucije, iz kompanija smo izbacili razvoj znanja te smo se prepustili liberalnom tržištu koje ne postoji čak ni u SAD-u.
Kad nam dođe stani-pani kao sad, opet uskače država. Veliki zagovornici poduzetnika i liberalni  ekonomisti, koji traže da se država čak ugasiti, prvi su u ovoj krizi krenuli su prema državnim jaslama - kaže dr. Kovačević. Za Hrvatsku kaže da mora imati jasnu gospodarsku politiku, provjeriti koliko smo samodostatni, koliko vlastitih poljoprivrednih proizvoda, energetike, vode možemo osigurati.

- Posljednjih desetak godina vođenja države pali smo na zadatku. Tijekom 80-ih godina regionalno smo se povezivali, a u bivšoj državi skoro smo proizveli nuklearnu bombu. U Mostaru imali smo proizvodnju aviona koji su skoro obarali zvučni zid. Ekonomski smo parirali najrazvijenijim zemljama svijeta. Ne žalim prema bivšim vremenima, nego želim ukazati da Hrvatskoj treba nova reindustrijalizacija, nova agrarna politika, nova prerađivačka politika - kaže naš sugovornik.

Promjena strukture vlasništva

Dr. Kovačević kaže da stotinjak ljudi u Hrvatskoj drži 60 posto štednje, u svijetu desetak ljudi drži 60 posto svjetskog kapitala. Naš sugovornik poručuje: "Ne može tako više. Treba mijenjati svjetsku paradigmu društvenog I ekonomskog poretka". Na pitanje je li pandemija dovoljno jak poticaj da bi se stvari mijenjale, naš sugovornik kaže da u to nije siguran. 
- Ne znam, nisam na čistu s tim jesmo li dovoljno sazreli. Kriza je atipična. Obično se u krizama ljudi zbližavaju, u ratu se skupe, pametniji su i jači. Sad se socijalno distanciramo, to je netipično. Ali mislim da je došlo to točke da će svaki kreatori ekonomskih politika biti prisiljeni pokrenuti velike znanstvene i stručne rasprave, poslušati praktične prijedloge da bi država mogla opstati  - kaže.

Ocijenio je kako je Vlada odlično odreagirala u pandemiji, ali da sad mora skupiti 15-ak stručnjaka koji će iskreirati neutralnu ekonomsku politiku. Primjećuje i kako su po pomoć države pohrlili i oni koji je ne trebaju.
- Napravili su to i i koji trebaju i koji ne trebaju. Pitam poslodavce s juga, koji su u turizmu jako puno zaraditi  - gdje je taj kapital koji su zaradili, kako nestao preko noći? Zašto dio tereta ne nose za svoje radnike? Najlakše je otpustiti! - kaže dr. Kovačević. Smatra da i oni, koji su imali privatni monopol, moraju sada svojim novcem sudjelovati u očuvanju radnih mjesta.
- Ne možemo dozvoliti da bogati iz krize izađu još bogatiji – poručuje naš sugovornik. 

Kao čelnik Janafa, objašnjava fluktuaciju cijene nafte i fenomen što je nafta u jednom trenutku u SAD-u pala u cijeni ispod nule.
- Kada nemate kome prodati derivate, nastaje višak nafte, ali to je prolazno i to će se riješiti. U jednom danu u Americi nafta je pala ispod nule jer su se zapravo prodavala prava, a na fizička nafta. U Europi je ostala na 20 dolara barelu i to će se 'ispeglati'. Kada se ekonomije oporave, ona će opet otići na 60 dolara, pitanje je hoće li ići opet i na 100 dolara - kaže. 

Govori kako su u Janafu prije oko sedam godina raspršili poslovanje, diverzificirali ga. 
- U tom smo periodu napravili više od milijun i pol kubika skladišnog prostora, koji služi kao temelj za trgovinu naftom i naftnim derivatima te smo postali jedan od značajnih faktora na mediteranskom tržištu nafte i naftnih derivata. Bili smo pripremljeni za neku krizu te smo se postavili da, ako ne ide jedna djelatnost, da druga ide. To s mikrorazine mora napraviti i država te ostale kompanije - diverzificirati poslovanje. Mogu razumjeti kafiće da im je posao u mjesec dana pao za 95 posto jer su zatvorili i samo se time bave, ali ne razumijem velike da bi im posao mogao toliko stati. Svako poslovanje mora se diverzificirati – kaže. Dodaje kako je svima teško u krizi ovakvih razmjera te da se jedan mjesec može plakati, ali već drugi da se mora snalaziti, tražiti druge poslove. 

Govoreći o tome što se mora napraviti kako bi ponovno gospodarski osnažili, naš sugovornik kaže da se moramo osloniti na regiju. Kaže, ne može svatko proizvesti lijek ili neki drugi proizvod, ali da se zato mora razgovarati s Ljubljanom, Budimpeštom, Beogradom, Sarajevom i sa Skopjem što netko može raditi za regiju. 
- Moramo doći što bliže tome da smo regionalno samodostatni. Kroz neoliberalnu ekonomiju pokazalo se da nije idealno da sve dolazi iz Kine ili Indije. To nam je predaleko – kaže naš sugovornik.

Daje analogiju iz biznisa s naftom. 
- Kada sam došao u Janaf, između 60 i 70 posto naših zaliha imali smo u Roterdamskom lugu i Bremenu. Sada smo 95 posto zaliha nafte i derivata vratili u Hrvatsku, ne možemo imati svoje zalihe vani. Ako imate tenkove i držite ih u Finskoj, ne možete u ratu s Finskom očekivati da će vam ona slati vaše tenkove. Morate ih imati doma. Tako i naftu – kaže naš sugovornik.

Osvrnuo se i na slučaj zatvaranja restorana zbog stola te je rekao kako inspektorat ne bi trebao biti represivan nego poticajan, pogotovo u ovakvoj krizi.

Za plaće u javnom sektoru rekao je kako se ne zalaže za rezanje jer smanjivanjem dohotka smanjuje se i kupovna moć ljudi, a time bi se kriza dodatno produbila. Ipak, kaže da ga je u krizi nešto i razveselili - vozeći se Slavonijom primijetio je da poljoprivrednici vrijedno rade na sve strane te primjećuje:

- Socijalno se distanciraju ali od Kutine do Iloka svi rade na polju. Kažu da je Slavonija neobrađena. Nije, bori se za svaki neobrađeni hektar. Ako je nešto zaraslo, to nije plodno nego je za stoku,a  nju treba vratiti na selo - govori dr. Kovačević i kaže da bi država ponovno trebala jamčiti otkupe poljoprivrednih proizvoda kako bi seljak znao za koga i po kojoj cijeni radi. To bi mu donijelo sigurnost, smatra. 

Otvoreno govoreći i o medijima, potpuno je podržao potrebu da se novac od oglašavanja što više usmjeri prema domaćoj medijskoj industriji koja zapošljava ljude u zemlji, plaća doprinose i poreze državi. - Bez domaćeg medijskog prostora ništa od ovoga što sam naveo ne možemo ništa napraviti. Trebamo medije iskonski podržati i trebamo poticati da kompanije idu prema domaćoj oglašivačkoj industriji, da se izregulira plaćanje poreza velikih svjetskih igrača, da se stanje uredi - kaže dr. Kovačević.