Poduzetnici bi mogli povući bespovratnih 10,5 milijardi kuna

Hoće li hrvatsko gospodarstvo, točnije onaj njegov dio koji nazivamo realni sektor, konačno ugledati svjetlo na kraju tunela kada se radi o europskom novcu? Može li privatni sektor u sljedećim godinama uistinu računati na novac za konkretne projekte koji će stvarati nova radna mjesta i potaknuti razvoj Hrvatske?

Ublaženi su uzavreli tonovi na relaciji Vlada – poduzetnici koji su pratili predstavljanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, svojevrsni dijalog ipak je otvoren. Iz Hrvatske udruge poslodavaca neprestano su upozoravali, tražili i lobirali da se pri raspodjeli, kada se radi o NPOO-u, ali i višegodišnjem financijskom okviru (VFO) upravo privatnom sektoru dodijeli značajan iznos bespovratnih sredstava. Zasad su u tome djelomično uspjeli.

– Početkom travnja otvorio se prostor za konzultacije s ministarstvima i od tada smo odradili više od 25 sastanaka, nakon kojih smo radili male ali znakovite korake naprijed po pitanju dostupnosti sredstava za razvoj produktivnosti i konkurentnosti privatnog sektora. Kroz prve, neslužbene verzije sažetaka detektirali smo tek 8,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava za poduzetnike, da bi se u dokumentu koji je predan Europskoj komisiji na kraju ipak budžetirala 13,1 milijardi bespovratnih sredstava i dodatnih 1,5 milijardi povoljnih kredita, zajmova i jamstava. Procjena HUP-a je da bi zbog ciljanih skupina i uvjeta natječaja poduzetnicima temeljem ovakvog strateškog dokumenta mogli povući nešto više od 10,5 milijardi bespovratnih sredstava, uz bitno veći interes i apsorpcijski kapacitet. Od financijskih instrumenata očekujemo da će interes postojati za prvokasna jamstva – kaže nam Hrvoje Balen, koordinator za NPOO i VFO u HUP-u.

Novo programsko razdoblje od 2021. do 2027. u finalnoj je fazi, kazala je jučer Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova, nakon sastanaka u Europskoj komisiji s Elise Ferreirom, povjerenicom za regionalnu politiku. Hrvatska bi, prema ministričinim riječima, do kraja lipnja trebala imati gotove operativne planove, kao i popis velikih projekata koje će kandidirati.

Kako je kazala, poseban naglasak bit će stavljen na pametnu i digitalnu Hrvatsku, a izdašnije se planira novac namijeniti gospodarstvu i poduzetništvu. Ono što ulijeva nadu, jest da se se pripreme za programiranje novog razdoblja odvijale, kako je kazala Tramišak, po prvi puta u partnerskim odnosima i kroz procese radnih skupina pri čemu je sudjelovalo 300 ljudi, ne samo iz redova vlade i ministarstava već, civilnog društva, akademske i gospodarske zajednice te lokolaknih uprava i samouprava.

- U ovom trenutku, imamo zaista otvorenu komunikaciju s pojedinim ministarstvima, poput ministarstava gospodarstva, turizma, rada i mirovinskog sustava što je dosta veliki pomak i daje nam mogućnost da usklađujemo prioritete - ističe Hrvoje Balen.

 - Napravljen je odličan posao i s promjenom regionalne karte potpora i za to svakako treba pohvaliti Ministarstvo regionalnog razvoja. Međutim, ono što nam nedostaje, jest šira slika u cijelom planu, odnosno još uvijek nemamo informaciju hoće li se prihvatiti naši prijedlozi razdiobe sredstava po prioritetnim osima iz Regionalnog razvojnog fonda, koji je čak 28 posto izdašniji nego u proteklom periodu. Time bismo zaista izbjegli možebitne nesuglasice i nastavili s konstruktivnim dijalogom što je u interesu svih uključenih strana - ističe Balen.

Poslodavci kontinuirano naglašavaju da je ključni cilj Nacionalne razvojne strategije i održivosti gospodarstva stvoriti između 60 i 100 tisuća dodatnih radnih mjesta u privatnom sektoru, do 2030. godine, a za to će biti neophodno u vrlo kratkom vremenu potaknuti investicije od 10 do 12 milijardi eura, a za što se mogu jedinim dijelom iskoristiti EU sredstva, uz multiplicirana privatna ulaganja.

- U proteklom razdoblju je iz VFO bilo u privatni sektor usmjereno 10 milijardi kuna, dok smo za novi period u nekoliko navrata čuli informacije da će ta brojka biti znatno povećana - dodaje Hrvoje Balen.