Domaći poslovnjaci stanje u gospodarstvu u prošloj godini ocjenjuju s dovoljnim, pokazuje istraživanje Privrednog vjesnika, predstavljeno u HGK. No tu su ocjenu navukle velike tvrtke, jer one male stanje ocjenjuju lošije, kao i građevinari. U anketi su sudjelovale 423 tvrtke.
Očekuju veću dobit
Što se tiče očekivanja u ovoj godini, najveći dio njih predviđa da će gospodarstvo još blago pasti, da će poduzetnička klima ostati ista i da će se povećati porezi i doprinosi, koje već sada ocjenjuju previsokima. Kao i prethodnih nekoliko godina, domaći gospodarstvenici očekuju da će se uspješno nositi s krizom, odnosno predviđaju da će negativan utjecaj krize biti prihvatljiv. Većina će krizu pokušati prevladati kroz povećanje plasmana i reorganizaciju. A kao najbitnije rješenje za izlazak iz krize vide rješavanje problema nelikvidnosti. Za razliku od prošle godine, kada nisu vidjeli perspektive u investiranju i poslovanju, ove godine očekuju da se uvjeti u tom segmentu neće pogoršati. Najveći dio ispitanih tvrtki očekuje povećanje prihoda u ovoj godini, nešto veću dobit, nešto manje zaposlenih, približno jednak uvoz i malo veći izvoz.
Većina zamjera gospodarskoj regulativi, koju smatraju netransparentnom, sudstvo nedovoljno učinkovitim, te poduzetničke kredite nedovoljno dostupnima.
Gospodarstvenicima okupljenim u HGK Tomislav Radoš, savjetnik ministra Ivana Vrdoljaka, predstavio je industrijsku strategiju kojoj je on glavni autor. Slika koju sada imamo nije ohrabrujuća, jer smo među šest zemalja od njih 28 u EU koje od 2008 do 2012. godine imaju drugi po redu najveći pad industrije. No plan je do 2020. povećati industrijsku proizvodnju za 2,85 posto, broj zaposlenih za oko 85 tisuća, produktivnost poboljšati za 68,9 posto, a izvoz, u kojem će prevladati proizvodi veće dodane vrijednosti, povećati za 30 posto. Za to je potrebno stvoriti stabilno investicijsko okruženje, koje uključuje drugačije poticaje, omogućiti bolju suradnju s obrazovnim sustavom, povećati efikasnost javne uprave i administracije te razviti tržište kapitala.
Ključne djelatnosti
Ključne su djelatnosti farmaceutska i elektroindustrija te informatička i strojarsko-metaloprerađivačka industrija, a slijede prehrambena i drvna industrija. Darinko Bago, čelnik Končara, komentirao je da će se teško svi brojevi ostvariti i istaknuo da u strategiju treba jače uključiti poticaje za izvoz. Zvonimir Marić iz Agrokora dodao je važnost investicije te istaknuo važnost prehrambene industrije.
To sad veli kad su male zatukli.