Nicola Ceccaroli

Pokrili smo 70% loših kredita, u 2015. slijedi dobit

Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Pokrili smo 70% loših kredita, u 2015. slijedi dobit
08.03.2015.
u 11:15
Razvoj novih tehnologija mijenja shvaćanje ekonomije veličine. Manji igrač nije nužno u deficitu, kaže Nicola Ceccaroli, predsjednik uprave Banke Kovanice
Pogledaj originalni članak

Banka Kovanica jedna je od najmanjih banaka u Hrvatskoj, ali predsjednik uprave Nicola Ceccaroli smatra da za nju, kao butik banku, postoji mjesto na tržištu, a nakon godina gubitka i čišćenja portfelja, u 2015. namjeravaju ostvariti profit.

Kakav ste rezultat ostvarili u prošloj godini?

- Sukladno planu poslovanja za razdoblje od 2014. do 2017. godine, ostvarili smo neto operativnu dobit od pet milijuna kuna, prema nerevidiranim podacima, odnosno u posljednjih sedam uzastopnih mjeseci u 2014. godini banka je ostvarila neto operativnu dobit veću od šest milijuna kuna. U skladu s konzervativnom politikom poslovanja, banka je provela i rezervacije po kreditima u neto iznosu od 18 milijuna kuna te knjižila gubitak u visini od 13 milijuna kuna. Čistimo kreditni portfelj i pokrivenost loših kredita rezervacijama nam je približno 70 posto, što je gotovo 20 postotnih bodova iznad prosjeka bankarskog sektora te uistinu govori o stvarnim razmjerima čišćenja kreditnog portfelja. Banka okreće novu stranicu, zatvara vrata poslovanju u prošlosti i sada smo spremni ostvarivati profit. Rezanjem troškova u dvoznamenkastim postocima i rastom prihoda, lani smo stvorili bazu za pozitivan rezultat u 2015. Nadalje, vezano uz srednjoročni plan poslovanja do 2017., u 2014. banka je ostvarila značajne pomake prije nego što je planirano te revidiranim planom poslovanja namjerava postići jedan od najvećih povrata na kapital u hrvatskom bankarskom sektoru. Želimo rasti i u 2016. i 2017. Cilj nam je ostvariti omjer troškova i prihoda znatno ispod 50 posto u iduće dvije godine.

Na koga ste fokusirani, tko vam je ciljna skupina?

- Misija Banke Kovanice jest da postane banka koju će odabrati obitelji te srednji i mali poduzetnici. Istodobno, izloženi smo i prema trgovačkim društvima, s fokusom na financiranje obrtnog kapitala, ali i kvalitetnih investicijskih projekata u proizvodnju.

Koliki vam je udio loših kredita?

- U segmentu stanovništva, koji čini više od 70 posto neto kreditnog portfelja, problematičnih potraživanja je manje od devet posto, što je gotovo tri posto ispod prosjeka tržišta i dokazuje da banka ima dobre rezultate u poslovanju s građanstvom. U korporativnom poslovanju od lani je mnogo bolja od tržišnog prosjeka, no, naravno, još se nosimo s posljedicama kreditiranja iz prošlosti. Ti su nam krediti lošiji od prosjeka, ali pokrivenost je velika, 70 posto.

Imate li problema s kapitalom? Kolika vam je adekvatnost?

- Ispunjavamo kapitalne zahtjeve, iznad smo 12 posto, a cilj nam je 15 posto do kraja ove godine. Tri posto dodatnog "buffera" pokazuje da imamo konzervativni pristup. U Hrvatskoj su i regulatorni zahtjevi već iznad prosjeka europskih zemalja.

Planirate li i dalje samostalno poslovati u Hrvatskoj?

- Imamo biznis plan koji je fokusiran na organski rast iduće tri godine. Banka Kovanica je jedina među malim bankama koja ima dioničara s više od 130 godina tradicije u bankarskom poslovanju. Zanimljivo je i da je San Marino prirodno povezan s Hrvatskom, jer je osnivač Republike San Marino Sv. Marin s otoka Raba. Najstarija smo republika u svijetu.

Je li veći regulatorni pritisak na male banke?

- Sad je supervizija također i pod kontrolom EU, bankarska se industrija suočava s procesom konsolidacije, to je rezultat "ekonomije veličine"; cilj je biti učinkovitiji, konsolidirati poslovanje. Tehnologija će imati ključnu rolu u tom procesu.

To je jedna strana, a s druge strane nova tehnologija mijenja tradicionalno shvaćanje ekonomije veličine. Manji igrač nije nužno u deficitu.

Niste odobravali kredite u švicarskim francima...

- To je za nas dio društvene odgovornosti i dobrog savjetodavnog servisa klijentima.

Cijelo vrijeme smo obeshrabrivali klijente u izloženosti švicarskom franku i pojasnili im da je to valutni rizik, to mi smatramo bliskošću potrebama klijenata. 

>> Banke zaradile lani 3,5 puta više nego 2013. godine 

>> Udruga Franak: Moguć dogovor o konverziji iz švicaraca u eure

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.