Proizvodnja šećerne repe i šećera u Hrvatskoj ove godine, a posebno sljedeće, ulazi u sasvim nove vode koje bi kulturi koja se naziva kraljicom poljoprivrednih kultura mogle vratiti nekadašnji utjecaj.
Razlog tome je ovogodišnje povećanje zasijanih površina šećernom repom i ukidanje kvotnoga ograničenja koje će se u EU dogoditi 1. listopada 2017. godine.
Neki ruše prosjek
Uz to, poslije gotovo tri godine pada cijena šećera, krajem prošle godine započeo je blagi oporavak i porast cijena. Radi tih razloga je portal Agrobiz.hr, koji su pokrenuli Večernji list i Poslovni dnevnik, zajedno s Viro grupom organizirao u Županji okrugli stol “Isplati li se proizvoditi šećernu repu te kako raditi na povećanju prinosa i boljoj digestiji”. Prema iznesenim podacima, u Hrvatskoj je lani šećernom repom zasijano oko 13.000 hektara, ove se godine očekuje oko 16.000. Plan je do 2020. godine da pod šećernom repom bude oko 20.000 hektara. Govoreći o proizvodnji šećerne repe, predsjednik Nadzornog odbora Viro grupe Marinko Zadro rekao je kako mnoge stvari u hrvatskoj poljoprivredi nisu posložene kako bi trebale biti.
- Kod nas je problem što su stimulirani neki koji ne bi trebali proizvoditi jer ne rade kako treba, imaju male prinose i ruše opći prosjek. Stoga ćemo podržavati prave proizvođače, one koji rade kvalitetno - rekao je Zadro.
Povratak proizvođača
Govoreći o planovima za oporavak proizvodnje šećerne repe, savjetnik uprave u Viro grupi Miroslav Božić rekao je kako su protekle tri godine bile izuzetno teške za sve europske šećerane te da je u to vrijeme cijena šećera pala nevjerojatnih 48 posto. Ipak, razmišlja se o budućnosti i oporavku proizvodnje. - Ove je godine otkupna cijena šećerne repe podignuta za dodatnih 17,3 posto i iznosi 270 kuna za tonu. Tu su i poticaji koji po hektaru mogu iznositi i 390 eura. Trebamo svi zajedno učiniti sve da se prosječni prinosi sa sadašnjih oko 55 tona po hektaru podignu na oko 70 tona, a da digestija s 15,2 posto naraste na više od 16 posto. Samo tako imat ćemo izgleda u budućnosti - istaknuo je Božić.
Direktor za proizvodnju šećerne repe u županjskoj Sladorani Ivo Rešić kazao je kako se sve više proizvođača vraća proizvodnji šećerne repe te da ta kultura ne donosi samo zaradu nego je izuzetno bitna i za plodored. - Ne smije se zaboraviti da ostvarujući prosječne prinose i digestiju proizvođač ima oko tisuću eura zarade. Naime, troškovi proizvodnje su oko 13-14.000 kuna, a kada se ona preda ostvari se ukupni prihod od oko 21.000 kuna - rekao je Rešić. Kazao je i kako Sladorana svojim kooperantima nudi stalnu tehnološku pomoć tako da imaju agronome koji su 24 sata na raspolaganju. Sami proizvođači pak ukazali su na velike ulazne troškove, skupu mehanizaciju i nedovoljnu brigu države.
>>Zlatna repa onima koji se ne boje europskog tržišta i niske cijene šećera