U situaciji kad se suočavamo s posljedicama loših financijskih odluka velikog dijela hrvatskih građana, vlada, poduzeća i institucija, podmladak koji stasa, čini se, izvukao je neke pouke iz slike našeg gospodarstva i ne manjka im odgovornosti.
Naime, kako je pokazalo istraživanje HPB-a “Tinejdžeri i financije” na uzorku od 200 srednjoškolaca, provedeno u okviru obilježavanja Globalnog tjedna novca i programa financijske edukacije, više od polovice ispitanika (55%) ima plan mjesečne potrošnje i samostalno raspoređuje džeparac, a daleko manji udio (22%) ne razmišlja unaprijed koliko će potrošiti. Ako bi dobili veći iznos, veći dio (48%) štedio bi za putovanje ili neku planiranu kupnju, a ne bi ga potrošili na svakodnevne izdatke.
Poslušali bi roditelje
Lakomisleno bi ga potrošilo svega 15% anketiranih srednjoškolaca. Čak 71% poslušalo bi roditeljski savjet, a 20% prvo bi željelo čuti bankare. Samo jedan posto izjasnilo se da bi savjete potražili na internetu.
Bankare su najviše pitali o načinu odobravanja kredita, kreditnoj sposobnosti, kamatama, crnim listama, VIP klijentima i kako se postaje bankar. Hrvatskim građanima dodijelili su prosječnu ocjenu dva za financijska pismenost, no vjeruju da će mlade generacije odgovornije upravljati svojim osobnim financijama.
Bez obzira na krizu, roditelji i dalje mjesečno izdvajaju za djecu iznose koji nisu zanemarivi: polovica anketiranih srednjoškolaca dobiva između 300 i 600 kuna džeparca, a još 42 posto do 300 kuna. No povlaštenih tri posto raspolaže s više od tisuću kuna mjesečno. Istraživanje je provedeno u Zagrebu, Osijeku, Zadru, Puli, Vukovaru i Koprivnici.
>>Stipendije im izmakle za dlaku, ali dobili su tablete
>>Osnovci ne znaju dovoljno o pravilnoj prehrani i tjelesno su neaktivni
Autorici najtoplije preporučujem što skoriji susret s stvarnošću. O "prosječnih" 300-600 kn džeparca u zemlji u kojoj dobar dio ljudi ulazi u minus na tekućem računu da im djeca ne budu gladna može trabunjati samo netko tko nema nikakvih dodira s stvarnim životom.