Iznenađujuće puno pripadnika generacije Z još preferira fizički dolazak u banku, gotovinsko plaćanje, vlasništvo nad nekretninom i vjeruju da će ih bankari naučiti kako se – uspješno zadužiti! Tako je barem pokazalo istraživanje agencije Ipsos, predstavljeno na zagrebačkoj konferenciji Digital Touchpoint pod motom "Next generation banking & payment – Simple, Fast, Secure". Organizirali su ga ASEE i Payten, tvrtke koje se bave digitalizacijom financijskog sektora, a usmjereno je upravo na nove klijente banaka koji tek stasaju u bankabilne osobe.
Vole programe lojalnosti
Oni su rođeni između 1997. i 2004. i smatra se da su odrasli uz internet, informirani, donose utemeljene odluke o financijama te da su politički progresivniji. Tako barem kaže teorija. Čini se da su hrvatski pripadnici generacije Z pomalo specifični. Na uzorku od njih 300, od kojih 85% zarađuje, a samo ih je 15% još posve ovisno o roditeljima, ispostavilo se da se o financijama uglavnom obrazuju putem interneta, u razgovoru s roditeljima i na društvenim mrežama. Tri četvrtine njih bilo je u banci više od pet puta, za izbor poslovnice najvažnija je sigurnost i fizička blizina.
Manje im je bitan imidž koji pokazuje društvenu odgovornost banke, što je u suprotnosti sa zapadnim trendovima. Čak polovina ih kani podići kredit u sljedećih pet godina i to bi radije napravili fizičkim dolaskom u banku nego online. Iznimno su zainteresirani za programe lojalnosti, a zadržavaju i tradicionalnu hrvatsku sklonost nekretninama – svoju nekretninu želi čak 82% ispitanika.
Panel-diskusija o tome jesu li banke spremne za generaciju Z, koja je okupila nekoliko mladih tiktokera, pokazala je iznenađujuće oslanjanje sudionika na banku kao izvor informacija o poslovanju s – bankom.
– Kako budem odrasliji, manje ću ići u banku. Dosad sam odlazio po karticu, stavljao novac na račun i slično. A bolje je otići i naučiti to u banci. U školskom sustavu ne uče nas kako otvoriti račun, dizati kredit, štedjeti, plaćati račune… Nekad ni roditelji ne daju pravi odgovor pa je bolje da nas tome nauče u banci – kaže Adrian Krajcar, 19-godišnji fotograf i tiktoker.
Dario Marčac, 25-godišnji poduzetnik i TikTok mentor, kaže da se vjeruje kompanijama koje educiraju ljude.
– Banka s kojom sam imao suradnju bila je zainteresirana za to da na Tik-Toku predstavi APN-ove stambene kredite. Mislim da će banke koje se prve pojave tamo ubrati najviše ljudi. I to edukacijama – smatra mladi poduzetnik koji je odradio TikTok kampanju za banku. Objašnjavajući sklonost fizičkom odlasku u banku, ističe da nije problem u tome što bi bilo komplicirano dignuti kredit putem aplikacije, nego mladi ne vjeruju da će to odraditi kako treba.
– Dvije ćeš stvari teško promijeniti: klub za koji navijaš i banku – misli Marčac.
Sve bi u - dva klika
Upravo ovakvi stavovi zabrinjavaju: da mladi nemaju osnovna znanja o financijama iz neovisnog izvora, obrazovnog sustava, ali i da "digitalni nomadi" smatraju da ne treba mijenjati banku. Upravo je mogućnost izbora ono što tjera na bolji i povoljniji servis. U okruženju u kojem se protiv banaka vode deseci tisuća sporova zbog nepoštenih kredita uznemiravaju ovakva razmišljanja neiskusnih klijenata.
Pokazuju da kao društvo nismo izvukli pouke i educirali nove naraštaje kako se ne bi ponovio slučaj "CHF". No studentica i tiktokerica Lorena Farkač poručila je da bi ipak mijenjala banku, i to bi otišla u onu koja bi joj dala dobru kamatu na štednju, a ne na kredit. Svi najviše cijene – jednostavnost korištenja.
– Za mene je vrhunsko digitalno iskustvo kad sve mogu u dva klika – zaključio je Marčac.
Samo četiri posto njih trguje kriptovalutama
Pripadnici generacije Z, prema istraživanju Ipsosa, dosta koriste gotovinu, čak i kad ne treba. Mobilno bankarstvo ima 76 posto ispitanika, internetsko je nepopularno – ima ga svega osam posto. Što se tiče aplikacija za plaćanja, najbitnija im je sigurnost osobnih podataka i novca, ali i jednostavnost.
Na dizajn "pada" tek njih pet posto. Iako ih 76 posto zna što su kriptovalute, samo četiri posto njih posjeduje kripotvalute i aktivno prati tržište, a polovica ne zna što je NFT (non-fungible token - nezamjenjivi token, digitalni podaci pohranjeni u blockchainu kojima se također trguje).
VIDEO [ANKETA] Uloga EU u svijetu? 'Trebali bi poraditi na političkim pitanjima i razvoju ekonomije...'
generacija Z. To je ruska vojska koja se bori u Ukrajini ili?