Poremećaji na tržištu: Zbog koronakrize stočari po grlu gube i 4,75 kn/kg

Na svakom proizvedenom kilogramu mesa tovljači junadi danas, u usporedbi s prosječnim tržišnim cijenama, gube 4,75 kuna, proizvođači mlijeka 1,02 kune, tovljači svinja 3,68 kuna, a tovljači pilića 2,43 kune, zaključak je studije koju su na temu poremećaja na tržištu uzrokovanih COVID krizom izradili stručnjaci s osječkog Poljoprivrednog fakulteta prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić i dr. sc. David Kranjac.

Hrana u troškovima i 80 posto

Stočna hrana do pandemije je činila oko 50% materijalnih troškova stočara, a nakon dramatičnog rasta cijena žitarica i uljarica u 2021., u pojedinim sektorima, poput govedarstva čini i više od 80%. Usporedi li se petogodišnji prosjek s prosječnim cijenama žitarica u prvih sedam mjeseci ove godine, soja je skuplja 50,49, kukuruz 35,95, pšenica 27,7, stočni ječam 19,44%. Nagli rast cijena pogodio je i prerađevine, pšenično krmno brašno (31,79), sojinu sačmu (16,92) te suncokretovu sačmu (57,83%), pa se u skorije vrijeme očekuje još brži rast cijena proizvoda koji prate rast cijena ratarskih kultura, tvrdi se u studiji.

S druge strane, zbog nepovoljnog vanjskog okruženja i velikih tržišnih viškova na zajedničkom EU tržištu, meso i mlijeko i dalje se enormno “uvoze” u RH i prodaju po dampinškim cijenama, što je dodatan problem, dok stočari strepe i od budućeg političkog okvira nove Zajedničke poljoprivredne politike – smanjenja proizvodno vezanih potpora za tov goveda i proizvodnju mlijeka, kao i dodatnih zahtjeva kako bi se ostvarili ambiciozni zeleni ciljevi EU.

– Takvo stanje iziskuje brzu i ciljanu kratkoročnu državnu pomoć sektoru koja bi subvencionirala razliku rasta cijene osnovnih inputa u stočarskoj proizvodnji (žitarica, prerađevina i stočne hrane). Tako bi razina domaće proizvodnje ostala barem na trenutačnim razinama – zaključuju Zmaić i Kranjac.

Predlažu i uvođenje strožih restrikcija uvoznog mesa koje nerijetko dobiva i oznaku Meso hrvatskih farmi te smatraju kako se iznosi za proizvodno vezane potpore za sektor govedarstva iz omotnice za izravna plaćanja ne bi trebali bitnije smanjiti u sljedećem razdoblju.

– Nužno je povećati udio stočarske proizvodnje u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje jer proizvodi iz sektora stočarstva znače proizvode s dodanom vrijednošću, odnosno one koji pretvaraju niskovrijedne proizvode biljne proizvodnje u visokovrijedne proizvode mesa i mesnih prerađevina. Od ulaska Hrvatske u EU bilježimo izrazito negativne razine samodostatnosti na svim ključnim tržištima mesa (goveđe, svinjsko i pileće) što domaće potrošače stavlja u nezavidan položaj u kojem mahom ovise o nekvalitetnom uvozu iz inozemstva – ističu autori.

Ministrica: Pripremamo mjere

Cijena farmskog tova 100 grla goveda u 2021. iznosi 19,77 kn/kg žive vage, a prosječna tržišna cijena oko 15 kn/kg, što tu proizvodnju čini neisplativom, tvrde Zmaić i Kranjac. Po litri proizvedenog mlijeka na 100 muznih krava trošak je pak 3,47 kn/l, a prosječna tržišna cijena 2,45 kn/l. Za tov 100 svinja troši se 11,24 kn/kg, a prodaju se u prosjeku za 7,5 kn/kg. Trošak po jedinici učinka, odnosno cijena tova 1000 pilića u 2021. iznosi 10,74 kn/kg, a tržišna cijena 8,31 kn/ kg.

Premijer Andrej Plenković jučer je na sajmu u Gudovcu kazao kako je pregovorima s EU do 2027. osigurano 5 milijardi eura za hrvatsku poljoprivredu, koja bi do 2030. trebala doseći proizvodnju od 30 mlrd. kuna godišnje.

Dan ranije u Vladi je održan i sastanak sa stočarima oko tržišnih poremećaja. Ministrica Marija Vučković rekla je kako već rade na pripremi niza interventnih mjera, koje će im u najkraćem mogućem roku biti na raspolaganju. Toni Raič, uzgajivač tovne junadi, boji se da će one za mnoge stići prekasno jer već sada “rade za gubitak”.

– Već imamo najave da repromaterijal poskupljuje još 10%, a kako su sve druge ozbiljne zemlje već reagirale na svoje tržišne poremećaje i pomogle svojim stočarima, možemo očekivati još veći uvoz jeftine, subvencionirane nizozemske, talijanske i ine teletine i junetine, zbog čega mesnice i trgovački lanci u Hrvatskoj nisu zainteresirani za domaće. Samo mali broj privatnih mesara želi svojim potrošačima ponuditi svježe i kvalitetno s hrvatskih farmi – rekao je Raič.