Ad hoc porezi, poput uvedenih poreza na plaće i telekomunikacije ili nedavno predloženog poreza na banke, donose tek kratkoročan učinak za prihodovnu stranu proračuna, ali puno lošiji za cijelo gospodarstvo nego što bio učinak cjelovite porezne reforme koja bi uključivala dugoročne poreze koji bi opteretili bogatiji sloj građana. Kod nas se uporno izbjegava uvođenje takvih poreza. Ipak, prema najavama, u Ministarstvu financija priprema se zakon o oporezivanju imovine i s njim će možda izići u predizbornom programu. A i SDP pred izbore priprema cjelovitu poreznu reformu.
Neki uvode i porez na pse
Porez na imovinu praksa je svih europskih zemalja. Prema procjenama, mi bismo od takva poreza mogli prikupiti od pet do sedam milijardi kuna godišnje. U svojem programu SDP predlaže samo oporezivanje ekstra imovine, po stopi 0,4 posto, a prema računici koju su napravili, moglo bi se tako naplatiti 2-2,5 milijarde kuna – kaže Branko Grčić, Esdepeov gospodarski strateg. Mnoge europske zemlje također imaju veće poreze za vozila i plovila. Tako je prosječni godišnji porez na vozila 1000 eura. Ako je, prema nekim procjenama, u Hrvatskoj 1,5 milijuna vozila, uvede li se veći porez od sadašnjeg, moglo bi se godišnje naplatiti oko 10 milijardi kuna. Neke zemlje, poput Poljske, uvele su porez na pse, koji vlasnici tih kućnih ljubimaca plaćaju 100 eura godišnje. Velik broj zemalja ima i porez na kapitalnu dobit, koji i sada u svojem programu predlaže SDP, ali ne oporezivanje dionica, obveznica, pa ni kamata. Ocjena je svih ekonomista da današnja situacija na burzi ne bi bila prihvatljiva za oporezivanje vrijednosnica. Od poreza koje će SDP predložiti u svojem programu i oni su na izvlačenje dobiti iz tvrtke po stopi 12 posto, uz sadašnjih 20 posto. Prema računici, prošle godine dionička su društva imala oko 3,5 milijardi dividende. Ako bi se na to obračunao porez 12 posto, moglo bi se naplatiti 400 milijuna kuna na godinu. Dodaju li se tome i društva s ograničenom odgovornošću, iznos bi se povećao za 1,2 milijarde kuna.
No za dobit koja se reinvestira predlažu olakšice, što su učinile u posljednje vrijeme i mnoge zemlje u regiji i postigle pozitivne efekte. SDP predlaže i plaćanje poreza na prodaju udjela za fizičke osobe te prenamjenu zemljišta.
Pravedno oporezivanje
Konzultant Damir Novotny smatra da naša ekonomija ne može podnijeti male poreze, što je i praksa većine zemalja s kojima se možemo uspoređivati, ali kod njih su ti porezi pravednije raspoređeni, pa pritom, primjerice, stimuliraju proizvodnju, izvoz, novo zapošljavanje... Računica koju je SDP napravio, kaže da bi se prema njihovu predloženom poreznom programu u gospodarstvo moglo vratiti 4,5 milijardi kuna. Svi su ekonomski stručnjaci isto tako sigurni da ad hoc porezi nipošto nisu dobri za ekonomiju, što su uostalom i pokazali oni uvedeni u posljednjih godinu dana, za koje konzultant Željko Perić kaže da su donijeli više štete nego koristi. Porez na plaće uveden prošle godine smanjio je potrošnju, koja je bila generator rasta prihoda u proračunu. A to se onda odrazilo na manje prihode od PDV-a.
– Takvi porezi uvedeni su kako bi se odgodilo potrebno smanjenje potrošnje i reforma, a meta udara bili su sektori koji u krizi dobro posluju, kao što je telekomunikacijski sektor, a skoro i bankarski – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke. Smatra da su takvi porezi loši za investicijsku klimu jer odbijaju ulagače koji ne mogu znati kada Vlada može donijeti još koji dodatni porez. Ni privremeni porez na banke, čije je uvođenje bilo u pripremi, ne bi u ovom trenutku bilo poželjno, jer, kako je upozoreno, banke bi troškove prenijele na građane. Stoga, stručnjaci su složni, potrebna nam je potpuna porezna reforma, da se teret pravedno rasporedi.
...eto žalismo se kakve su to blijede,kozmetičke mjere... ...evo nam ga sad na,počet ćemo mi skičat ...