Promjena u poreznoj politici donesena je prebrzo te se nije vodila načelom pravednosti pa je upitno koliko se je dobilo smanjenjem stopa poreza na dohodak s obzirom na to da je istodobno ukinut velik broj olakšica. Svakako, najprije je trebalo riješiti rashodovnu stranu proračuna pa tek onda krenuti u reformu prihodovne, odnosno poreza – poručili su predstavnici Hrvatske udruge poreznih obveznika na okruglom stolu Porezna reforma i hrvatska kriza.
Smanjiti subvencije
– Porezna presija neće dinamizirati gospodarsku aktivnost – rekao je Guste Santini te dodao da je prije izmjena u poreznoj politici trebalo proći i rashodovnu stranu. Primjerice, razmotriti subvencije u poljoprivredi, koje su visoke, i to, smatra, zato što se na taj način osiguravaju glasači na izborima. Iako u EU visina poreza nije harmonizirana, ipak veći broj zemalja teži smanjenju poreza na dohodak. Porezno opterećenje ne bi u Hrvatskoj trebalo biti veće od 35 posto BDP-a – smatra Hrvoje Tadin. Ističe i kako bi se nakon ukidanja nulte stope PDV-a ulaskom u EU mogla smanjiti sadašnja visina tog poreza te uvesti više poreznih stopa na dobit ovisno o visini ostvarene dobiti, a kako bi se smanjilo porezno opterećenje za male tvrtke i obrtnike. Odnosno, porezna politika trebala bi biti prilagođena onoj u turističkim zemljama.
Srđan Kliska smatra pak potrebnim povećati udjel trošarina u poreznim prihodima kako bi se poduzetnici rasteretili kroz izravne poreze.
Veće trošarine
U zemljama u tranziciji to i jest praksa, da se povećanjem poreza na potrošnju kompenzira gubitak po osnovi smanjenja neposrednih poreza, i to u cilju veće konkurentnosti. No pri tome treba voditi računa o visini pojedinih stopa, ovisno plaća li se za njih neki drugi porez te kolika im je visina u susjednim zemljama, i to kako bi se spriječile utaje.
Ovlašteni revizor Branko Parać zalaže se pak za ponovno uvođenje zaštitne kamate, koja je ukinuta prije deset godina, a cilj joj je bio stimulacija ulaganja u poduzetništvo. Jer ovisno o stopi uloženog kapitala, odnosno svoti zaštitne kamate, utvrđivala se je efektivna stopa poreza na dobit. No tada je veća svrha te kamate bila zaštita zbog inflacije.
Trendovi oporezivanja u Europskoj uniji – izdanje za 2010. godinu Ukupni omjer poreza i BDP-a u EU27 bio je 39,3% u 2008. godini, prvoj godini gospodarske i financijske krize, dok je 2007. bio 39,7%. Udio poreza u BDP-u u EU27 bio je 40,6% u 2000. godini; u 2004. je pao na 38,9%, da bi zatim rastao do 2007. godine. Ukupno porezno opterećenje u euro zon i(EA16) palo je na 39,7% u 2008. godini, u usporedbi s 40,4% u 2007. godini. Od 2000. godine, porezi u euro zoni imali su trend sličan kao oni u EU27, iako na malo višoj razini. U usporedbi s ostatkom svijeta, porezno opterećenje u EU27 uglavnom je i dalje visoko, za više od jedne trećine iznad razina zabilježenih u SAD i Japanu. Međutim, porezno opterećenje znatno varira od jedne do druge zemlje članice: u 2008. godini kretalo se od manje od 30% u Rumunjskoj (28%), preko 28,9% u Latviji, 29,1% u Slovačkoj i 29,3% u Irskoj, do skoro 50% u Danskoj (48,2%) i Švedskoj (47,1%). Ovo su podaci iz publikacije Trendovi oporezivanja u Europskoj uniji – izdanje za 2010. godinu, koju objavljuju Eurostat, statistički ured Europske unije i Opća uprava Europske komisije za oporezivanje i carinsku uniju. U toj publikaciji, svi porezni pokazatelji sabrani su u vidu usklađenog općeg okvira temeljenog na Europskom sustavu računa (ESA 95) koji omogućava točnu usporedbu poreznih sustava i poreznih politika zemalja članica EU. Izvještaj sadrži i kompletni pregled poreznih mjera koje zemlje članice poduzimaju kako bi neutralizirale učinke krize, a tu je i kvantificirani prikaz njihovog djelovanja na proračune. Osim kompletnog izvještaja na 430 stranica, dostupna je i knjižica formata A5 u kojoj su na pregledan način sumirani najvažniji rezultati izdanja izvještaja za 2010. godinu, uključujući i okvir koji sintetizira i kvantificira najvažnije porezne mjere koje se poduzimaju od početka krize. Navedena publikacija i knjižica, kao i sve druge informacije, mogu se pronaći na web stranicama Europske komisije