Iako je prema Ustavu u Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje dobiva pritužbe o kršenju tog prava u stranim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj pa stoga u petak s časopisom Radno pravo organiziraju okrugli stol o hrvatskom jeziku u radnim odnosima. Možda će nakon stručne rasprave biti jasnije treba li nam zakon o hrvatskom jeziku. Na okruglom stolu među ostalima će biti Domagoj Franjo Frntić, predsjednik zagrebačkog Općinskom radnog suda, doc. dr. Viktor Gotovac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Usmena komunikacija
– U Institutu dobivamo jako puno upita o javnoj uporabi hrvatskog jezika u stranim tvrtkama u Hrvatskoj te pritužbi o kršenju tog prava u komunikaciji između radnika i poslodavaca. Nerijetko se poslodavci obraćaju zaposlenicima na stranom jeziku, što je kršenje Ustava. Ali kakve su posljedice tog kršenja kad nemamo zakon o jeziku koji bi to regulirao niti posebnih propisa? Prema Ustavu su i muškarci i žene ravnopravni, ali svejedno imamo Zakon o ravnopravnosti spolova. Pitanje jezika u službenoj uporabi treba regulirati. Hoće li se to regulirati posebnim zakonom o jeziku ili da se odredbe jezične legislative inkorporiraju u postojeće zakone, to treba vidjeti u raspravi sa stručnjacima – ističe Jozić.
Krešimir Rožman, urednik časopisa Radno pravo, govori da su iz strane tvrtke, koja se koristila engleskim jezikom za evidenciju radnog vremena, dobili upit je li to dopušteno.
– Odgovorili smo, pozivajući se na Ustav, da evidencija radnog vremena, kao i sve što se odnosi na prava i obveza radnika, mora biti napisano na hrvatskom jeziku. Radnicima njihova prava i obveze moraju biti poznati i razumljivi. Uporaba engleskog jezika, makar djelomična, mogla bi ih onemogućiti da koriste prava i ispunjavaju obveze – navodi Rožman. Zagrebačka sutkinja Jesenka Šojat, koja je bila dugogodišnja sutkinja za radno pravo, ističe: – Pravilnici o radu moraju biti sukladni Zakonu o radu, a on Ustavu, koji jasno kaže da je u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo i to se odnosi na sve tvrtke koje posluju u Hrvatskoj. To znači da svi ugovori, odluke i svi akti poslodavca moraju biti na hrvatskom jeziku. Strani poslodavci mogu u usmenoj komunikaciji unutar tvrtke, na nekom sastanku, koristiti i engleski, ali samo ako ga zaposlenici mogu kvalitetno pratiti. Ako ne mogu, moraju osigurati prevoditelja – kaže sutkinja Šojat.
Malo iznimki
Kod nekoliko tvrtki u stranom (su)vlasništvu provjerili smo koriste li se hrvatskim jezikom u komunikaciji s radnicima. U Lidlu se hrvatskim jezikom koriste i u usmenoj i pisanoj komunikaciji, kao i u Erste banci, Ini i VIP-u, Zabi, Coca-Coli. I u PBZ-u i RBA komuniciraju na hrvatskom, osim kad komuniciraju sa središnjicom i stranim klijentima. U HT-u je službeni jezik hrvatski, a iznimka je samo komunikacija na engleskom s osobama kojima hrvatski nije materinski te s kolegama iz ostalih zemalja EU.
>>Tko obilježava deset godina poslovanja, a živ je, čestitam mu
>>Ne dobije li Imunološki novog vlasnika, ubrzo bi mogao otići u stečaj
Bitno je da se strogo drzimo ustava :-) to se vidi po uredenosti drzave i trenutnog ekonomskog stanja .